Novi udar po osnovi 'švicaraca'

Europske banke mogle bi napustiti Hrvatsku: Ispitali smo što kani kapital nakon pobjede Udruge Franak

Aneli Dragojević Mijatović

Velika pobjeda Udruge Franak - Goran Aleksić sa svojim timom / Foto SANJIN STRUKIC/PIXSELL

Velika pobjeda Udruge Franak - Goran Aleksić sa svojim timom / Foto SANJIN STRUKIC/PIXSELL

Banke su poslovale uz nepoštene odredbe i sada snose posljedice koje su intervencijom HNB-a mogle biti spriječene. Nije isključeno da napuste naše tržište i prepuste ga kapitalu s istoka



RIJEKA Ako se na banke sruče desetine tisuća tužbi nepoštenim ugovorima o kreditu oštećenih dužnika, moglo bi im to stvoriti enormni financijski pritisak koji su u Udruzi Franak procijenili na 15 milijardi kuna, što je svota na razini otprilike bankarske trogodišnje dobiti.


Novi udar po osnovi »švicaraca«, nakon onog koji su već imale kada je izglasan Zakon o konverziji, obija im se sada opet o bilance i račune dobiti i gubitka, a pitanje je hoće li i kako poslovnom politikom reagirati prema klijentima, podizanjem ponovno kamata, naknada, ili čak grubljim manevrom napuštanja tržišta.


Naime, kamate su ionako niske, dobit se gomila po osnovi visokih naknada, potražnja za kreditima je niska, likvidnost visoka, poslovni projekti rijetki.


Broj kredita pada, kamate su male - Marijana Ivanov / Foto: Goran STANZL/PIXSELL


Broj kredita pada, kamate su male – Marijana Ivanov / Foto: Goran STANZL/PIXSELL





Što je radio HNB?


Vlasnici banaka, mahom talijanski i austrijski kapital, navikli su na visoke povrate. Tim su povratima krediti u CHF prvo uvelike pridonijeli, dok su građani sve plaćali, da bi se sada situacija preokrenula. Sud je presudio da su valutne klauzule bile nepoštene i ništetne. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov kaže da se svakako može očekivati neki vid »odmazde« banaka jer će one, veli, vjerojatno na nekom europskom sudu uspjeti dokazati da su i banke, kao vjerovnici, također bile nezaštićene.


– U kom smislu? Pa ako su banke nudile i ugovarale neki proizvod, kredit, koji sadrži nepoštene i ništetne odredbe, postavlja se pitanje gdje je bio regulator, gdje je bila Hrvatska narodna banka, da i njih upozori i spriječi ih da to čine, veli Ivanov, dodajući da se tu definitivno postavlja pitanje uloge regulatora koji je mogao ili morao zabraniti da se takvi krediti uopće nude jer čemu onda uopće služi središnja banka?


– Da je regulator tako postupao zaštitio bi, sada se vidi, ne samo dužnike, nego i vjerovnike. Oni su međutim nesmetano poslovali uz takve odredbe i sada snose konzekvence koje su pravovremenom regulatornom intervencijom mogle biti spriječene. Ovo je sada takav splet faktora da nije isključeno da banke, odnosno njihovi vlasnici, naprosto napuste hrvatsko tržište, te prodaju svoje ovdašnje podružnice ruskom, turskom i azijskom kapitalu. U razmjerima, primjerice, kineskog kapitala naše tržište je minijaturno, međutim, može im biti važno radi tržišnog proboja u Europu: mi smo članica EU-a s europskom putovnicom, podsjeća Ivanov.


Dodaje da ni same performanse tržišta nisu naročito atraktivne. Kreditnog rasta nema, imamo nisku potencijalnu stopu rasta, poslovanje je skupo, sve je manje ljudi, regulativa je skupa. Sve su to faktori koji ne djeluju baš motivirajuće na kapital, da ostane.


 



Dužnike koji kane tužiti banke, a dosad se nisu učlanili u Udrugu Franak, Goran Aleksić poziva da to učine, a poručio im je i da ne žure s tužbama jer imaju vremena sve do 2023. Istaknuo je da će kao saborski zastupnik pokušati ishodovati zakonsko rješenje. »Očekuje nas vruća jesen ali i vruća iduća godina, možda i sljedeće dvije-tri godine, a u te dvije-tri godine banke moraju ljudima vratiti 15 milijardi kuna na temelju kolektivne presude iz »slučaja franak«, ali i još možda pet do 10 milijardi kuna za nepoštene kamate iz svih ostalih kredita, ukoliko Vrhovni sud potvrdi ono što kaže pravo EU-a – da zastare potraživanja za nepoštene ugovorne odredbe nema, zaključio je Aleksić.



Konačna pobjeda


Najnovije pak okolnosti oko kredita u CHF dodatno će ih odvratiti od pokušaja zarade kod nas. Bilo bi dakle logično očekivati da će prvo trošak pokušati prebaciti na građane, i to kroz podizanje naknada, što već i osjećamo, ali kako je i to limitirani izvor zarade, scenarij napuštanja tržišta nije nemoguć, zaključuje profesorica Ivanov.


Na jučerašnjoj konferenciji za novinare Predstavnici Udruge Franak jučer su ustvrdili da su objavljenom presudom Vrhovnog suda ostvarili konačnu pobjedu u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka u »slučaju franak«, a do lipnja 2023. očekuju više od 100 tisuća tužbi građana protiv banaka.


– Pobijedili smo i sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća je to već učinilo, a očekujem da do lipnja 2023. godine ukupno bude više od 100 tisuća tužbi, rekao je saborski zastupnik stranke Snaga i aktivist Udruge Franak Goran Aleksić na konferenciji za novinare ispred Vrhovnog suda. Aleksić je siguran da će oni koji krenu u sudski postupak, postupak i dobiti s obzirom da je presuda pravomoćna i obvezujuća za sve sudove.