Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
20. siječnja 2019.
Zakonske izmjene

Dolazi važna zakonska promjena: Odzvonilo je različitim presudama u sporovima s istim meritumom

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
Autor:
Objavljeno: 15. prosinac 2018. u 22:59 2018-12-15T22:59:27+01:00

Institut oglednog postupka trebao bi omogućiti građanima da u parničnim sporovima znaju kakve će presude donositi sudovi

ZAGREBMinistarstvo pravosuđa odlučilo je, čini se, malo »potaknuti« Vrhovni sud da, kao najviši sud u Hrvatskoj, što mu Ustav i nalaže, učini više na osiguravanju jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, pa će mu u tome pomoći uvođenjem instituta »oglednog postupka«. Taj se institut predlaže novim izmjenama Zakona o parničnom postupku, a riječ je o sporovima koje radi zaštite svojih prava pokreću građani jedni protiv drugih, protiv institucija i tvrtki, ali i koje primjerice pokrenu tvrtke u želji da na sudu izbore neke svoje interese.

Izjednačavanje prakse

U obrazloženju svog predmeta Ministarstvo pravosuđa objašnjava da će novi institut ubrzati postupke u kojima je meritum isti, a pokrenuti su u većem broju ili se očekuje veći broj takvih postupaka. Odlukom koju će o nekom takvom pitanju zauzeti Vrhovni sud osigurat će se jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih kojih se to pitanje tiče.

Vrhovni sud će razvijati pravo kroz sudsku praksu. Ministar Dražen Bošnjaković pojašnjava da želi izjednačiti praksu i osigurati da građani u sporovima koji se tiču istog merituma mogu računati na isti tretman na kojem god sudu u Hrvatskoj pokušavali ostvariti svoje pravo. Na određeni način Hrvatska će tako u svoju praksu uvesti nešto slično presedanu koji je značajan institut u anglosaksonskom pravu.

Ogledni postupak započinjao bi na prvostupanjskim sudovima, primjerice na nekom općinskom ili trgovačkom sudu, kad sud prepozna da se pojavilo pravno pitanje koje je važno za jedinstvenu primjenu prava, a za koji se očekuje veći broj postupka. Kad se to ustanovi, tražila bi se sjednica sudskog odjela, odnosno svih sudaca koji sude na tom odjelu i na toj sjednici bi se odlučivalo hoće li se prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu slati Vrhovnom sudu.

Ogledni postupak

Ako se tako odluči i predmet se pošalje Vrhovnom sudu, predsjednik tog Vrhovnog suda traži od svih prvostupanjskih sudova u Hrvatskoj očitovanje o postojanju i broju takvih sporova, te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja u roku od 30 dana mora odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Ako i na toj sjednici prijedlog prođe, odluka se o tom spornom pitanju mora donijeti u roku od 90 dana i svi prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda.

To znači da bi građani u određenim postupcima mogli znati što će očekivati od prvostupanjskih sudova na osnovi mišljenja Vrhovnog suda jer bi ogledni postupak jasno naznačio kako se sudovi moraju ponašati u već pokrenutim sporovima ili onima koji se tek očekuju u slučajevima u kojima je meritum isti. Da takav institut u Hrvatskoj postoji nekoliko godina, onda bi primjerice neki sud mogao pokrenuti mehanizam za »ogledni postupak« u slučajevima tužbi brojnih građana za odštete za preplaćene kamate u slučaju »švicarca«, pa se ne bi događale različite odluke sudova po Hrvatskoj. Sudovi također različito odlučuju i u onim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti, primjerice u slučajevima upotrebe ustaškog pokliča Za dom spremni ili internetskih prijetnji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka