Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Ministar turizma

Cappelli ne sumnja u sezonu: 'Nervoza je umjetna, navike bukiranja se mijenjaju i turisti traže last minute'

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 13. svibanj 2019. u 7:25 2019-05-13T07:25:51+02:00

Hrvatska turistička ponuda svake je godine sve kvalitetnija, a kvaliteta istovremeno treba podrazumijevati i vrijednost za novac. U tom smislu, nisam nikako za snižavanje cijena, već, kako stalno naglašavam za daljnje podizanje kvalitete

Hrvatski sabor je ovog tjedna izglasao set turističkih zakona – Zakon o turističkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi te Zakon o turističkoj članarini. Ministar turizma Gari Cappelli isticao je kako se novim zakonima želi depolitizirati sustav turističkih zajednica kao i decentralizirati odlučivanje, dajući na važnosti regionalnoj i lokalnoj razini. Inače, u Hrvatskoj danas ima više od 300 turističkih zajednica. S resornim smo ministrom razgovarali o tome što konkretno donose ove zakonske novosti, kao i stanju u sektoru te ovoj turističkoj godini u kojoj situacija na Mediteranu više ne ide »niz dlaku« hrvatskom turizmu.

Možda najviše polemike oko novog paketa turističkih zakona bilo je vezano za gašenje malih TZ-a. Što novi Zakon u tom smislu konkretno znači. Turističke zajednice mjesta će se pripajati većim TZ-ima ili ukidati? Koje kriterije novi Zakon predviđa i što se njime ustvari želi postići na terenu?

– Novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma preustrojava se sustav turističkih zajednica i to kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava. Pri izradi zakona polazili smo od načela financijske samodostatnosti. Zakonom potičemo udruživanje turističkih zajednica kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne – regionalne samouprave što će biti honorirano dodjeljivanjem financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije. Sustav je vapio za iskorakom, ustrojavanje sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskih menadžment organizacija je nužnost ako želimo podizati kvalitetu usluga i proizvoda. U izradi ovih zakonskih prijedloga sudjelovali su predstavnici svih razina turističkih zajednica, kao i predstavnici načelnika, gradonačelnika i župana, te su brojni njihovi prijedlozi postali dio zakona. Osim toga, u razgovoru s europskim kolegama dobio sam punu potporu, a čak je i predsjednik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikashvili najavio kako će naše rješenje pokazivati kao primjer drugima. Kada je o Europi riječ, možemo biti ponosni što je naša inicijativa za posebnu financijsku liniju unutar europskog proračuna na dobrom putu, a sjetimo se da trenutno ne postoje EU sredstva za direktno financiranje projekata u turizmu. Zato su važni i ovi europski izbori, da imamo predstavnike koji će se u Parlamentu zalagati za ovakve inicijative. Važno je znati, da je primjerice Slovenija cijelu infrastrukturu za zdravstveni turizam izgradila zahvaljujući sredstvima EU koja prilikom našeg ulaska više nisu bila dostupna.

Racionalizacija troškova

Što je, dakle, s turističkim zajednicama mjesta?

– Što se tiče turističkih zajednica mjesta, postojeće turističke zajednice mjesta, koje su osnovane prije stupanja na snagu novog Zakona, ne ukidaju se već nastavljaju djelovati, ali su dužne uskladiti svoje akte i ustrojstvo s odredbama novog Zakona koje se odnose na lokalne turističke zajednice. Zakon ne predviđa mogućnost osnivanja novih TZ-a mjesta jer je cilj zakona razvoj destinacijskih menadžment organizacija za šire područje, kao i racionalizacija troškova poslovanja turističkih zajednica.

Kako bismo osigurali da sve turističke zajednice uredno izvršavaju propisane zakonske zadaće, odgovorno, racionalno i namjensko trošenje sredstava, Zakonom se ograničio udio troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističke zajednice na 40 posto. Do sada su u praksi troškovi bruto plaća zaposlenih u nekim turističkim zajednicama znali iznositi i do 90 posto ukupnih prihoda turističke zajednice zbog čega nisu uspijevale ispunjavati svoje primarne zakonske zadaće i opravdati svrhu svojeg postojanja.

Po novom Zakonu predsjednik TZ-a neće više morati biti čelnik lokalne, odnosno regionalne samouprave. Što se time željelo postići? Je li točno da više neće biti instituta Nadzornog odbora TZ-a?

– Do sada je dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije mogao obnašati isključivo općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan. Novim je Zakonom omogućeno da predsjednik lokalne ili regionalne turističke zajednice bude i druga osoba određena od strane općinskog načelnika ili gradonačelnika ili župana. Ovom smo odredbom htjeli omogućiti postavljanje najmjerodavnije osobe za vođenje turističke politike u destinaciji za predsjednika TZ-a jer se u nekim slučajevima načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, zbog ostalih obveza ne stigne u dovoljnoj mjeri posvetiti vođenju TZ-a ili pak može biti da nema konkretnijih iskustava u turizmu, dok u destinaciji postoji osoba koja to može profesionalnije obavljati. To je samo mogućnost, ako se lokalni i regionalni čelnici na nju odluče, ako ne, oni i dalje mogu biti predsjednici TZ-a.

Što se tiče nadzora rada turističkih zajednica, Zakon predviđa da se on vrši prvenstveno putem Skupštine, odnosno samih njenih članova uz mogućnost angažiranja neovisnog revizora. Ministarstvo turizma djelovat će tek nakon što se ustanovi da sam sustav nije u mogućnosti riješiti problem što doprinosi smanjenju razine centraliziranosti, a što je jedan od temeljnih ciljeva definiran u Programu Vlade.

Županijska razina dobiva više na važnosti, a i više sredstava. Što će konkretno biti uloga županijskih TZ-a, a što ostaje kao osnovna zadaća lokalnih TZ-a?

– Ponovno u cilju decentralizacije, Zakonom smo propisali da županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba donosi odluku o visini turističke pristojbe uz mišljenje lokalnih turističkih zajednica, a ministar turizma pravilnikom utvrđuje najniži i najviši iznos turističke pristojbe. Zadaće regionalne turističke zajednice usmjerene su na operativne aktivnosti, ali uz određene strateške elemente i to kroz četiri osnovne grupe zadataka, a to su strateško planiranje i razvoj, upravljanje sustavom turizma, informacije i istraživanja te marketing dok su zadaće lokalne turističke zajednice definirane kao operativne te obuhvaćaju razvoj proizvoda, informacije i istraživanja kao i distribuciju.

​Što se mijenja u raspodjeli sredstava od boravišne pristojbe, odnosno po novom turističke pristojbe, te članarine? I koliko ustvari sustav TZ-a godišnje otprilike uprihoduje od boravišne pristojbe te od članarine?

– Novom raspodjelom sredstava prikupljenih od boravišne pristojbe za županijske turističke zajednice predviđa se 15 posto izdvajanja što prema projekciji raspodjele prema prihodima iz 2018. iznosi oko 55,8 milijuna kuna dok je do sada izdvajanje iznosilo 10 posto, odnosno u ovoj godini 47,8 milijuna kuna. Isto tako, povećava se i raspodjela od turističke članarine za županijske turističke zajednice s 10 na 15 posto što bi prema projekcijama na temelju prihoda iz 2018. bilo povećanje s 20,3 na 28,9 milijuna.

Kako će se prikupljati i raspoređivati novac iz Fonda za nerazvijena područja?

– Sredstva koja se uplaćuju na posebni račun HTZ za razvojne projekte i programe na turistički nedovoljno razvijenim područjima sada se skupljaju u Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Iznos se određuje Zakonom i iznosi 2,5 posto. Nadalje, 2 posto sredstava izdvaja se na posebni račun HTZ-a za projekte i programe udruženih turističkih zajednica što se koristi za financijske poticaje udruživanja TZ-a. Kriterije za raspodjelu sredstava iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent i iz Fonda za udružene turističke zajednice propisuje ministar pravilnikom. U Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama uvodi se Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent u iznosu od 9 posto. Od tih sredstava će se u razdoblju od pet godina dodjeljivati sredstva regionalnim turističkim zajednicama koje ostvaruju prihod manji od 500 tisuća kuna godišnje i to kao razliku do iznosa od pola milijuna kuna. Nakon isteka pet godina sredstva će se raspoređivati regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama na turistički nedovoljno razvijenim područjima putem javnog natječaja.

Kako se »presložilo« obveznike turističke članarine? Tko prestaje biti obveznik? Banke napokon ulaze u društvo obveznika te će im se naplaćivati postotak na provizije?

– Ukinuta je obveza plaćanja članarine za 21 djelatnost, između ostalog za IT sektor, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti, informacijske uslužne djelatnosti, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje i prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača, frizerske salone i salone za uljepšavanje. Dodatno, za 12 djelatnosti snižena je članarina, odnosno premještene su u nižu skupinu plaćanja članarine. Time smo ukupno rasteretili gospodarstvo za 6 posto, odnosno za oko 11 milijuna kuna.

Kako ste naveli, obveznici plaćanja članarine postaju i banke, ali samo u dijelu od prihoda od provizija i naknada jer se prihod u tom segmentu poslovanja znatno povećava u vrijeme turističke sezone. Sredstva prikupljena od banaka raspoređivat će se prema broju stanovnika općine, grada ili županije za koje je osnovana turistička zajednica.

Prepoznatljiv, poželjan, održiv​

Možete li pojasniti koje novosti novi paket Zakona donosi privatnim iznajmljivačima? Već sada odluku o visina paušala donosi lokalna samouprava. Svojevremeno je bilo govora da više od polovice iznajmljivača i OPG-ova ne plaća članarinu jer ili ne znaju da su obveznici ili ne znaju kako uopće ispuniti obrazac.

–​ Pojednostavljen je obrazac za plaćanje turističke članarine za iznajmljivače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva te oni članarinu plaćaju isključivo u paušalnom iznosu, a ne kao do sada prema stopama. To će dovesti do pojednostavljivanja postupka plaćanja, značajnog administrativnog rasterećenja iznajmljivača i posljedično veće efikasnosti u naplati turističke članarine.

Sve je više destinacija u kojima iznajmljivači i u srcu sezone ne uspijevaju popuniti kapacitete, još uvijek je manje onih koji govore o prihvatnom kapacitetu... S druge strane, svjesni smo situacije u državi i toga kakve su plaće te činjenice da građani vrlo često ovise o ovom izvoru prihoda. Što je budućnost obiteljskog smještaja, treba li ograničavati broj kreveta u obiteljskom smještaju, poticati kvalitetu...?

Gorski kotar može biti primjer gospodarske preobrazbe

Nedavno ste bili u Gorskom kotaru gdje je potpisan sporazum o razvoju turističkog brenda Gorskog kotara. Ovo je područje jedan od primjera objedinjenog rada na promociji, što se želi postići i novim paketom turističkih zakona. Međutim, još uvijek nema značajnijeg iskoraka ove regije. Prije svega fali hotelskog smještaja, no investitora nema. Kako Gorski kotar učiniti interesantnim investitorima, je li destinacija kao takva uopće dovoljno »jaka« za privlačenje ulagača?

- Gorski kotar je jedan od naših aduta kontinentalnog turizma. Prirodne ljepote i sve što ovaj kraj ima treba turistički valorizirati, ali to se ne može dogoditi preko noći. Kao i kroz nove zakonodavne izmjene, naša želja je poticati udruživanje destinacija koje zajedničkim djelovanjem imaju mogućnost puno kvalitetnije se brendirati, pozicionirati na tržištu i razvijati projekte koji će potaknuti cjelokupni gospodarski razvoj. Naša Vlada je kroz Zakon o brdsko-planinskim područjima osigurala u iduće tri godine gotovo 117 milijuna kuna za različite projekte, uvedena je oznaka Hrvatski gorski proizvod i provode se brojne druge mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvitak. Uz ovaj sporazum koji predstavlja početak nove turističke priče, vjerujem kako čitav Gorski kotar može iskoristiti svoje potencijale te postati ne samo prepoznatljiva turistička destinacija već i primjer uspješnog društvenog razvoja i gospodarske preobrazbe.

– Obiteljski smještaj iznimno je važan segment hrvatskog turizma koji čini najveći dio smještajnih kapaciteta. Jedan od ciljeva Ministarstva turizma je da obiteljski smještaj u Hrvatskoj bude međunarodno prepoznatljiv i poželjan turistički proizvod koji je ujedno usuglašen s načelima održivosti. Osim toga, moramo težiti stvaranju sadržaja koji su namijenjeni ciljanim tržišnim nišama tijekom cijele turističke godine. Pritom je važno postići usklađenost u svim objektima obiteljskog smještaja kako bi se unaprijedila kvaliteta ukupne ponude. S tom namjerom Ministarstvo turizma donijelo je izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu u sklopu kojih je jedan od ciljeva rekategorizacija obiteljskog smještaja kako bi se u konačnici ujednačili standardi objekata u kojima se pružaju usluge u domaćinstvu te realizirale i dodatne ponude. Na taj način možemo stvoriti kompletnu turističku destinaciju i bolje je brendirati.

Kako komentirate podatke analize Hrvatske udruge turizma, prema kojoj najveće hrvatske turističke kompanije očekuju smanjenje investicija za 20 posto u ovoj godini, a u naredne dvije godine za još 33 posto. Smanjeni investicijski potencijal objašnjavaju većim rastom troškova od rasta prihoda. Možemo li uz takvo investicijsko okruženje stići do 14 milijardi eura zarade od turizma iduće godine?

– Prema podacima koje smo prikupili na temelju ankete provedene od strane Ministarstva turizma kojom su obuhvaćene sve županije te turističke tvrtke koje su dostavile podatke o najavljenim investicijama u ovoj godini, u hrvatskom turizmu uložit će se oko milijardu i 50 milijuna eura, dok su investicije prema istoj anketi lani iznosile 940 milijuna eura. Posebno je značajno što se većina investicija odnosi na izgradnju novih hotela, aparthotela i turističkih naselja visoke kategorije 4 i 5 zvjezdica, ulaže se i u obnovu hotela, aparthotela i kampova, a dio investicija odnosi se na obnavljanje hotela, kampova i marina u svrhu podizanja kategorije s 2 i 3 na 4 i 5 zvjezdica, odnosno 5 sidara za marine. Nedavno je primjerice otvorena prva ACI-jeva marina s pet sidara vrijedna 150 milijuna kuna, hotel Park u Rovinju pet zvjezdica vrijedan 850 milijuna kuna… Porast investicija iz godine u godinu govori u prilog tome da je Hrvatska atraktivna zemlja za ulaganje, te da je ulagačka klima u turizmu pozitivna.

Novi trendovi

Uskrs i Praznik rada su za nama, je li se nervoza na tržištu smirila? Ostajete li pri očekivanjima od 1 do 3 posto rasta noćenja za ovu godinu? Predsezonu je, kažu mnogi, obilježio last minute buking, a čini se da će i špicu. Snižavati cijene ili ne? Što možete poručiti hrvatskom turističkom sektoru prije ulaska u četiri najjača turistička mjeseca?

– Rekao bih da je nervoza bila umjetno proizvedena i ne znam kome je bilo u interesu podizati medijsku prašinu. Što se tiče rezervacija, naprosto se trendovi mijenjaju i navike bukiranja više nisu kao nekada. Turisti sada čekaju last minute, donose odluke s obzirom i na gospodarsko-političke situacije, uz vlastite preferencije… Hrvatska turistička ponuda svake je godine sve kvalitetnija, a kvaliteta istovremeno treba podrazumijevati i vrijednost za novac. U tom smislu, nisam nikako za snižavanje cijena, već, kako stalno naglašavam za daljnje podizanje kvalitete. Pokazalo se da su smještajni objekti visoke kategorije dulje popunjeni, samim time poduzetnici postižu veću dobit. Razvijamo posebne oblike turizma, poput zdravstvenog, eno-gastro i drugih koji pridonose turističkoj aktivnosti tijekom cijele godine, i prije svega razvoju turizma na kontinentu.

Isticali ste kako nećete odustati od smanjenja PDV na ugostiteljske usluge. Očekujete li da bi se to nagodinu moglo dogoditi? Je li po Vašem mišljenju hrvatski turistički sektor, kao što u sektoru često ističu, u odnosu na konkurenciju preopterećen fiskalnim i parafiskalnim nametima? Već dva desetljeća do kraja nije riješeno ni pitanje turističkog zemljišta

– Pod utjecajem globalizacije i novih tehnologija, poslovanje se u svim gospodarskim sektorima ubrzano mijenja i prilagođava trendovima. Iznimka nije ni turizam na kojeg se, kao horizontalnu djelatnost, još brže primjenjuju i prelijevaju promjene iz okruženja. Ove smo godine svjedoci intenziviranja turističkog prometa u nama konkurentskim destinacijama pa je logično da radimo usporedbe s njima i preispitujemo koliko smo konkurentni. Moramo biti svjesni kako smo preuzimanjem vlasti zatekli nestabilnost zemlje, uspjeli smo stabilizirati javne financije i dvije godine zaredom ostvarujemo suficit. Podsjećam, za 300 milijuna kuna rasteretili smo gospodarstvenike u turizmu koji svojim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok. Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak podignut je neoporezivi dio na sedam i pol tisuća kuna, ukinula su se dva doprinosa čime su poslodavci uštedjeli 900 milijuna kuna. Sustavno radimo na analizi utjecaja PDV-a na turistički sektor i vjerujem kako ćemo zajednički, na čelu s predsjednikom Vlade naći mjerodavna i kvalitetna rješenja.

Za kraj, možda i najveći problem u turizmu trenutno – kadar. Je li nam se svojevrsno podcjenjivanje rada u turizmu obilo o glavu? Hoćemo li u sezoni imati dovoljno radnika? Što se čini da se ovaj problem prevlada i je li se 300 milijuna kuna rasterećenja sektora po osnovi troška smještaja i prehrane radnika doista i prelilo na plaće?

– Problem radne snage je izazov s kojim se nose i druge zemlje, ne samo Hrvatska. Provodimo niz mjera kojima želimo potaknuti mlade da se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja, da ostaju u našoj zemlji i grade tu svoju budućnost. Naša je Vlada za zapošljavanje uložila četiri i pol milijarde kuna. Obrazovanje je važna komponenta i pri tome želim naglasiti kako trebamo voditi računa o kvaliteti struke, o cjeloživotnom obrazovanju i obrazovnoj vertikali od srednjoškolskog obrazovanja do visokog za područje turizma i upravo s tim ciljem smo u realizaciji Centara kompetentnosti. S druge strane, za olakšavanje poslovanja uveli smo i mogućnost kvota za zapošljavanje stranaca od 15 tisuća ljudi. Jedna Austrija ima 90 tisuća zaposlenih stranaca u turizmu, no još uvijek je naša velika prednost domaća radna snaga po čemu smo prepoznati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.