Ekonomski instutut

Bojazan da je sezona u srpnju podbacila: Ugostitelji tražili trećinu konobara manje nego lani

Branko Podgornik

snimio Damir Škomrlj

snimio Damir Škomrlj

Potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj u prošlom mjesecu usporila na najnižu razinu u prošle tri godine, ponajprije na jadranskoj obali, procjenjuje Ekonomski institut, pozivajući se na pad broja oglasa na portalu Moj posao



ZAGREB – Tijekom srpnja neočekivano je smanjena potražnja za radnicima u Hrvatskoj. Iako poslodavcima i dalje nedostaje puno ljudi, njihova potraga za radnom snagom bila je u srpnju 11,8 posto niža nego u lipnju, što je najveći mjesečni pad u posljednjih 16 mjeseci – prema podacima koje je prošlog tjedna objavio Ekonomski institut iz Zagreba, pozivajući se na broj oglasa objavljenih na portalu Moj posao.


Jadran


Potraga za novim radnicima najviše je posustala na jadranskoj obali. Prema Ekonomskom institutu, to može značiti da turistička sezona u srpnju »nije ispunila sva očekivanja«. Prema svemu sudeći, turistički podbačaj najviše su osjetili ugostitelji, koji su u srpnju tražili trećinu konobara manje nego lani.– Potražnja za tradicionalno najtraženijim uslužnim zanimanjima u jadranskim županijama u srpnju 2018. u odnosu na srpanj 2017. pala je, ili stagnira. Potražnja za prodavačima gotovo je ista, potražnja za kuharima je pala za 6,6 posto, a za konobarima čak 32 posto, upozorio je Institut u povodu objave svog najnovijeg mjesečnog indeksa »online oglasa slobodnih radnih mjesta« (OVI).

Središnja Hrvatska


Međutim, u unutrašnjosti Hrvatske stanje je obrnuto. Potražnja za radnicima u srpnju je porasla, a poslodavci teško popunjavaju slobodna radna mjesta.


– Središnja Hrvatska, koja uključuje Grad Zagreb i Zagrebačku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Sisačko-moslavačku te Karlovačku županiju, bilježi rast potražnje za radom od 13 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, ponajprije za zanimanja radnika u proizvodnji, informatičara, frizera i medicinskih sestara, kažu u Institutu.




Da ne bude zabune, smanjenje broja oglasa na portalu Moj posao – osobito za konobare i kuhare u priobalnom području – ne znači da su poslodavci u Hrvatskoj popunili otvorena radna mjesta. Njihova ukupna srpanjska potražnja za radnicima, naime, bila je 10,8 posto viša nego prošle godine. Radi se o tome da se potraga za radnom snagom u Hrvatskoj usporila na najnižu razinu u prošle tri godine, a ponajprije na jadranskoj obali, prema Institutu.



Hrvatska se uz Njemačku svrstala među članice Europske unije koje najviše vape za novim radnicima. Međutim, trendovi u dvjema zemljama su obrnuti. U Njemačku ljudi masovno dolaze, a iz Hrvatske odlaze. Prema rezultatima ankete u 620 reprezentativnih poduzeća u našoj zemlji, koje je u ožujku objavila globalna konzultantska kuća Manpower, svaki treći hrvatski polodavac želio je ovog proljeća zaposliti nove ljude. Svi zajedno iskazali su potrebe za više od sto tisuća radnika, ponajprije u turizmu, graditeljstvu i proizvodnji. Međutim, većinu tih ljudi poslodavci nisu mogli pronaći, jer golema većina nezaposlenih na burzama nema tražene radne kvalifikacije, a oni koji ih imaju radije odlaze u inozemstvo.



Nije dovoljno


Nije nepoznato da poslodavci u zemlji i dalje imaju velike glavobolje s popunjavanjem radnih mjesta, jer velik dio nezaposlenih i zaposlenih građana radije odlazi u inozemstvo, gdje su plaće veće. Na pritisak poslodavaca Vlada je početkom kolovoza već treći put povećala ovogodišnju kvotu za uvoz radnika, na ukupno 38.800 radnih dozvola. Oni dolaze uglavnom iz susjednih zemalja, koje imaju niže plaće. Gotovo svaka druga dozvola odnosi se na graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo – na dvije djelatnosti koje su najviše pogođene nestašicom radnika.


Hrvatska udruga poslodavaca je upozorila da ni te povećane uvozne kvote neće biti dovoljne. Trenutačno, u najvećim problemima su trgovačke kuće i ostale prodavaonice.


– Za potrebe turističke sezone kontinuirano već nedostaje oko 3.000 trgovaca, posebice na području Dubrovnika i Istre. U ostalim industrijama također se nastavlja deficit radne snage. Primjerice, metalnoj industriji trenutačno nedostaje 110 radnika, brodogradnji 321, drvnoj industriji njih 280, a elektroindustriji 120 radnika, upozorio je HUP početkom kolovoza.