Problemi za von der Leyen

Analitičari žestoko kritiziraju buduću EU vladu: Dubravku Šuici zasad se ne spominje među slabim karikama

Denis Romac

Ursula von der Leyen predstavila je novi sastav EK, a nekoliko kandidata za povjerenike očekuje žestok otpor tijekom saslušanja / Reuters

Ursula von der Leyen predstavila je novi sastav EK, a nekoliko kandidata za povjerenike očekuje žestok otpor tijekom saslušanja / Reuters

Kakva se poruka šalje kada povjerenik postaje Laszlo Trocsanyi, političar koji bi trebao inzistirati na poštovanju vladavine prava, a koji je kao ministar sudjelovao u kršenju vladavine prava



RIJEKA Europski mediji i analitičari ekstenzivno se bave prekjučer predstavljenim timom nove šefice Europske komisije Ursule von der Leyen i osobito najslabijim karikama novog sastava Europske komisije, među kojima se u ovom trenutku ne spominje Dubravka Šuica, koja će biti potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju.


A kada je o najslabijim karikama riječ, na vrhu većine popisa, na kojima je po nekoliko uglavnom istih imena, svakako je Mađar Laszlo Trocsanyi, koji je dobio resor proširenja.


Analitičari upozoravaju kako je izbor Orbanovog ministra pravosuđa, i to iz vremena kada je Mađarska provela kontroverznu pravosudnu reformu, zbog koje je došlo do sukoba Budimpešte i Bruxellesa i suspenzije Orbanove stranke u Europskoj pučkoj stranci, grozna poruka za regiju. U tom slučaju i Europska unija postaje neozbiljna, jer kakva se poruka šalje zemljama kandidatima za EU kada povjerenik postaje političar koji bi trebao inzistirati na poštovanju vladavine prava kod kandidata za EU kada je on kao ministar sudjelovao u višestrukom kršenju vladavine prava?




Osim toga, upravo je Trocsanyi kao ministar pružio utočište bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, koji je u Makedoniji optužen za korupciju. Koliko uvjerljiva u tom slučaju uopće može biti europska politika proširenja?


Žestoki otpor


Iz tog se izbora može zaključiti da proširenje neće biti na vrhu prioriteta EU u sljedećem razdoblju, jer upravo takve resore u pravilu dobivaju kandidati iz »problematičnih« članica. U sljedećem mandatu Europske komisije sigurno neće biti prijema novih članica, što samo po sebi nije dobra poruka za regiju.


Trocsanyi će se sigurno suočiti sa žestokim otporom tijekom saslušanja u Europskom parlamentu i nikog ne bi trebalo iznenaditi ako on ili netko drugi od najspornijih kandidata ne prođu saslušanje, kao što se to prije pet godina dogodilo bivšoj slovenskoj premijerki Alenki Bratušek.


U Sloveniji čak spominju mogućnost prema kojoj će šefica Komisije Ursula von der Leyen Trocsanyiju morati zamijeniti resor, te da bi u toj rošadi slovenski povjerenik Janez Lenarčič mogao dobiti resor proširenja, koji je Ljubljana i htjela i za koji je lobirala, dok bi Mađar dobio krizno upravljanje, ali to u ovom trenutku spada u čiste špekulacije.



Val kritika ide i na račun resora za zaštitu europskog načina života, ali ne zbog kandidata za taj resor Grka Margaritisa Schinasa nego zbog naziva resora. Naime, s obzirom na to da će Schinas na čelu tog resora biti zadužen za migracije, kritičari smatraju kako to implicira da migranti predstavljaju prijetnju europskom načinu života, što je krajnje neprimjereno. Pojedini analitičari navode kako je riječ o fašističkoj retorici i kako je naziv tog resora primjereniji kao geslo neke desničarske stranke, na što su iz Bruxellesa objasnili kako je riječ o resoru koji će koordinirati situaciju u graničnim područjima, borbu protiv terorizma i zaštitu europskih vrijednosti i demokracije.



Kao slabu kandidatkinju spominju i Rumunjku Rovanu Plumb, koja bi trebala preuzeti resor prometa, a koja će tijekom saslušanja biti suočena s činjenicom da je bliska šefu rumunjskih socijaldemokrata Liviju Dragneu, koji je zbog optužbi za korupciju od svibnja u zatvoru. U sličnoj će se situaciji naći i Poljak Janusz Wojciechowski, koji je predložen za važan resor poljoprivrede, a kojeg istražuje europski ured za borbu protiv prevara (OLAF). Wojciechowski, član desne stranke Pravo i pravda, koja je također u sukobu s Bruxellesom zbog vladavine prava, našao se pod istragom zbog navodnih nepravilnosti pri troškovima za putovanja.


Zanimljiv je i slučaj bivšeg talijanskog premijera Paola Gentilonija, koji preuzima važan resor gospodarstva, iako je gospodarstvo najveći problem Italije koja zbog slabog rasta, strukturnih problema i prezaduženosti predstavlja stalnu prijetnju eurozoni. U njegovom slučaju, međutim, vjerojatno se radi o političkom ustupku Bruxellesa Italiji, koja je nakon vladine krize i formiranja nove vlade, u kojoj nema desničara Mattea Salvinija, ipak dobila važan resor.


Problematična povijest


Slaba karika mogla bi biti i francuska kandidatkinja za unutarnje tržište Sylvie Goulard, koja se također našla pod istragom zbog zloupotrebe europskih sredstava u svojoj bivšoj stranci.Kada je riječ o Dubravki Šuici i njezinom resoru, kritike dolaze uglavnom iz Ljubljane, koja Hrvatskoj prigovara zbog nepoštivanja arbitražne odluke i vladavine prava, što hrvatska strana, kao što je poznato, odbacuje.

Europski analitičari pozdravljaju samu odluku nove predsjednice Komisije o imenovanju potpredsjednice za demokraciju, u čemu prepoznaju važnost te teme za Ursulu von der Leyen, kao i povezivanje demokracije i demografije, za što će biti zadužena HDZ-ovka Dubravka Šuica.


Prema tom rješenju kritičniji su u Hrvatskoj, što je i logično, s obzirom na problematičnu povijest glasanja Šuice u Europskom parlamentu i sustavno urušavanje demokracije i demokratskih standarda u Hrvatskoj posljednjih godina.


Saslušanja kandidata za povjerenike pred nadležnim odborima Europskog parlamenta održat će se od 30. rujna do 8. listopada, a odbori mogu blokirati imenovanje kandidata u slučaju da su nezadovoljni njihovim odgovorima. Potom će o cijelom sastavu Europske komisije glasati Europski parlament na plenarnom zasjedanju od 21. do 24. listopada.