ODJECI SUĐENJA VRDOLJAK-GOLDSTEIN I HRGA-NOVOSTI

Alaburić: Suci pokazuju tendenciju poistovjećivanja s privatnim tužiteljima

Boris Pavelić

Foto Documenta

Foto Documenta



Sutkinje općinskoga i županijskog suda u Zagrebu, koje su donijele prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu da povjesničar Ivo Goldstein redatelju Antunu Vrdoljaku mora platiti oko sedamdeset tisuća kuna zbog svoje novinske kritike Vrdoljakove televizijske serije o Titu, “ne razumiju osnovne stvari medijskog prava: kritku, komentar, vrijednosni sud i postupanje u dobroj vjeri”, izjavila je večeras odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić na javnoj tribini u Zagrebu.


Srpsko privredno društvo Privrednik i Vijeće srpske nacionalne manjine Zagreba organizirali su tribinu “Pravosuđe u službi cenzure”, u povodu pravomoćne presude Županijskoga suda u Zagrebu kojom je presuđeno da je povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivo Goldstein, svojim kritičkim tekstom o seriji Antuna Vrdoljaka o Josipu Brozu Titu, povrijedio Vrdoljakov čast i ugled, ali i nedavne nepravomoćne presude zagrebačkoga Općinskog suda kojom je tjedniku “Novosti” naloženo da novinarki Mirjani Hrgi, zbog kritičkog teksta o njezinu radu, plati četrdeset tisuća kuna.Odvjetnica Vesna Alaburić ocijenila je kako “nema dvojbe” da bi i pravomoćna i nepravomoćna presuda protiv Goldsteina pale na Vrhovnome i Ustavnom sudu. Ocijenila je kako na sudovima “postoji tendencija poistovjećivanja s tužiteljima”, a “iz takve perspektive, nema opravdanja za kritiku”. No, ističe Alaburić, u Hrvatskoj se ne razumije da “pravo na slobodu izražavanja uključuje i uvredljive sudove”, što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u svojim presudama izrijekom potvrđuje. “Iskreno sam šokirana činjenicom da sutkinje u predmetu Vrdoljak-Goldstein uopće ne spominju te presude ESLJP-a”, kazala je Alaburić.

Podsjetila je kako je ESLJP “još prije trideset godina” utvrdio da je “iznošenje uvredljivih i šestokih kritika dio slobodne javne rasprave”, pod uvjetom da su takve kritike izrečene na temelju činjenica. “Stav je ESLJP-a da novinari smiju i pretjerivati kako bi ukazali na društveni problem”, ali o takvim stavovima ESLJP-a u presudi Goldsteinu “nema ni riječi”, kazala je Alaburić, dodajući kako je loše što osuđeni autori loše presude vrlo rijetko osporavaju pravomoćne sudske presude.


Presude protiv Goldsteina izazvale su i reakciju Hrvatskoga novinarskog društva (HND), čiji je predsjednik Saša Leković objasnio kako je HND reagirao “jer se zalaže za poštovanje temeljnih etičkih načela i slobode izražavanja”. Leković kaže kako je loše što u Hrvatskoj ne postoje sudski vještaci za medije, pa podsjeća kako se HND, koji ima i Centar za zaštitu slobode javnog izražavanja, u sudske sporove o medijima počeo uključivati kao “prijatelj suda”.




Alaburić je upozorila i na problem koji se u medijima odnedavno javlja: nekada su, objasnila je, nakladnici snosili sve troškove sudskih sporova protiv svojih novinara, uključujući i eventualne kazne i odštete. No u posljednje vrijeme, “većina nakladnika prestaje to činiti”, što “novinare dovodi u vrlo tešku situaciju: jača autocenzura, a nakladnici se pokušavaju zaštititi tako što sklapaju nagodbe bez znanja novinara i protiv njihovih interesa”.