Lavina napada

Žestoki kontraudar: Bankari će teret negativnih kamata prevaliti na štediše

Branko Podgornik

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Kritičari na čelu s Njemačkom i Nizozemskom optužuju Draghija da negativnim kamatama ugrožava profitabilnost banaka, da oštećuje štediše i bogatije države, a istodobno preraspodjeljuje novac u korist dužnika, osobito mediteranskih zemalja poput Italije, Grčke ili Portugala



ZAGREB – Negativne kamatne stope, koje su nedavno pokucale i na vrata Hrvatske, podigle su nezapamćenu prašinu u bankarskim krugovima Europe. Dužnici, poput hrvatske države i njezinog ministra financija Zdravka Marića, tom se novom trendu zasigurno raduju. Nedavno su prvi put počeli posuđivati novac u bankama tako da kamate više ne plaća Vlada, nego ih plaćaju sami bankari.


Ta nevjerojatna pojava, u kojoj će države svojim vjerovnicima vratiti manje novca od dobivenog, zahvatila je cijelu Europsku uniju. Više od polovine državnih obveznica u eurozoni trenutačno nosi negativne kamate. Čak i okorjeli dužnici poput Grčke počeli su se zaduživati na teret vjerovnika.


No, mnogi su europski vjerovnici zbog negativnih kamata izgubili živce. Već mjesec dana žučljivo napadaju Marija Draghija, predsjednika Europske središnje banke (ESB), koja je u rujnu dodatno snizila kamatnu stopu – s minus 0,4 na minus 0,5 posto – najavivši novi val monetarnog popuštanja radi potpore gospodarstvu suočenom s prijetnjom recesije.




Bankari iz sjevernih članica eurozone na čelu s Njemačkom i Nizozemskom, optužuju Draghija da negativnim kamatama ugrožava profitabilnost banaka i oštećuje štediše. Mediji u Njemačkoj neuvijeno tvrde da Draghi na taj način novac preraspodjeljuje u korist dužnika, osobito mediteranskih zemalja poput Italije, Grčke ili Portugala.


Draghi kao Drakula


Čim je središnja banka sredinom rujna snizila kamatnu stopu, došlo je do nezapamćenog rascjepa među 25 članova upravnog vijeća ESB-a. Iako je većina u vodstvu središnje banke poduprla Draghija, obnovi monetarnog popuštanja suprotstavilo se najmanje osam bogatijih zemalja, koje čine najveći dio gospodarstva eurozone. Među njima su Njemačka, Nizozemska, Austrija, pa čak i Francuska. One najčešće tvrde da su mjere ESB-a preuranjene ili nepotrebne.


Sukoba u vodstvu ESB-a bilo je i prije, ali oni nikada dosad nisu tako silovito procurili u medije, poprimivši političku dimenziju. Primjerice, visokotiražni njemački Bild objavio je fotomontažu koja Draghija prikazuje kao grofa Drakulu kako siše novac s računa njemačkih štediša. Predsjednik njemačke središnje banke (Bundesbank) Jens Weidmann rekao je Bildu da je ESB »prevršio mjeru« i da će negativne kamate pogoditi štediše i umirovljenike, smanjujući vrijednost njihovih depozita u bankama.



Bankari se masovno žale da nemaju drugog izlaza nego teret negativnih kamata, koje je odredila Europska središnja banka, prevaliti na leđa svojih štediša, jer inače mogu doći u gubitak. Budući da negativne kamate znače kažnjavanje štediša, banke se boje da će izgubiti klijente. Naime, svaki drugi njemački štediša spreman je promijeniti banku ako ga pogodi kazna u obliku kamata ispod nule, pokazalo je istraživanje kuće Investors Marketing.


Pogođen pisanjem medija, Draghi je na sastanku u neboderu u Frankfurtu, gdje se nalazi sjedište ESB-a, molio članove vodstva da se suzdrže od anonimnih razgovora s novinarima. Međutim, prema Financial Timesu, Draghiju je kao iz topa odvratio nizozemski guverner Klaas Knot, rekavši: »Ne brinite, govorit ću javno«.


Čuvanje »municije«


Draghi je kontroverzne mjere donio na kraju osmogodišnjeg mandata koji mu istječe na kraju listopada. Iako je njegove mjere poduprla većina (manjih) zemalja, promatrači se boje da će otpor iz Njemačke, Nizozemske, Austrije i Francuske otežati posao novoj predsjednici ESB-a, Christine Lagarde, koja je sklona otići i korak dalje od Draghija.


Kritičari masovno prigovaraju Draghiju da je ESB monetarnim popuštanjem – koje je započeo 2015. i završio prošle godine, ubacivanjem u financijski sustav oko 2.600 milijardi eura i snižavanjem kamata ispod nule – uglavnom ispucao svoje streljivo protiv recesije. Središnje banke, kažu, postaju nemoćne, pa trebaju ostatak municije čuvati za crne dane, a ne juriti pred rudo.



Međutim, napade na Draghija pokrenuli su i direktori poslovnih banaka te osiguravajućih društava, bojeći se za vlastite firme. Christian Sewing, prvi čovjek Deutsche Banka, priznao je da novo sniženje kamata »može državama pojeftiniti zaduživanje«, ali je upozorio i na »teške popratne posljedice«, jer će »negativne stope dugoročno uništiti financijski sustav«.


– Sve što će se time postići jest dodatna podjela društva, putem podizanja cijena imovine i istodobnog kažnjavanja europskih štediša koji već plaćaju 160 milijardi eura godišnje zbog negativnih kamatnih stopa, ocijenio je Sewing. Oliver Bäte, glavni direktor Allianza, Draghiju je poručio da se članice eurozone u borbi protiv nevolja trebaju oslanjati na proračunsku disciplinu i reforme, a ne na monetarnu politiku.


Javno pismo


– Mi proračunske reforme ne provodimo zato što vi omogućujete ljudima da olako troše novac koji nemaju. Žalim. Mi smo zapravo stvorili neovisne središnje banke da se to ne događa, da ne bi tiskale novac. Ljudi kažu da je Draghi neovisan. Ali nije, ocijenio je Bäte, sugerirajući kako se Draghi nalazi pod političkim pritiskom.



Lavini napada na Draghija pridružila se skupina bivših dužnosnika centralnih banaka Njemačke, Austrije, Nizozemske i Europe, zajedno s jednim od osnivača eura, Otmarom Issingom. Oni su u javnom pismu ocijenili da Draghijevo monetarno popuštanje krši europske zakone te »štiti prezadužene vlade« članica EU-a.


Jedna od rijetkih banaka koja je javno ustala u obranu Draghija jest talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke. Njegov direktor Jean Pierre Mustier, koji je i predsjednik Europske federacije banaka, smatra da negativne kamate imaju ne samo loših, nego i dobrih učinaka, jer potiču gospodarstvo eurozone i smanjuju iznos rezervi koje banke moraju držati zbog nenaplativih kredita. Podsjeća da će poslovne banke dobiti financijske olakšice zbog negativnih kamata na depozite koje moraju držati pri ESB-u. Bankari bi, kaže, klijente trebali potaknuti da svoj novac investiraju, a ne da ga drže na bankovnim računima.


Negativne kamate bogatima uvode se iduće godine


Uvođenje negativnih kamata na štednju u bankama, u razvijenim zemljama Europe, očekuje se iduće godine, a pogodit će najbogatije klijente. Najveća talijanska banka Unicredit objavila je da će u novoj godini uvesti negativne kamate na štedne uloge veće od milijun eura.


Sličan potez priprema oko 35 njemačkih banaka, uglavnom manjih, ali na depozite veće od 100 tisuća eura, prema Bloombergu. Primjerice, Berliner Volksbank već je uveo kamatnu stopu od minus 0,5 posto, a dvije velike banke u Danskoj (Spar Npord i Yiske) od minus 0,75 posto, samo za bogatije štediše. Švicarski UBS uvodi istu mjeru na depozite veće od dva milijuna švicarskih franaka.