Sastanak

Vidović u HGK Rijeka: ‘Hrvatska je izgubila pola milijuna radnika, od toga je iselilo 300 tisuća’

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Vjeran Žganec Rogulja / PIXSELL

Foto Vjeran Žganec Rogulja / PIXSELL

Lani je izdano 65.000 dozvola za strane radnike, no može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj bilo oko 40 tisuća stranih radnika, pretežito u ugostiteljstvu, turizmu i građevini. Od sredine 2020. očekuje se beskvotni sustav, što će poslodavcima uvelike olakšati dolazak kvalitetnih stranih radnika, kaže Vidović,



U zadnjih deset godina, od 2008. do 2018., Hrvatska je izgubila pola milijuna ljudi u radnom kontingentu: 200 tisuća starenjem stanovništva, a 300 tisuća ljudi se iselilo. Na malu zemlju Hrvatsku, to je dramatičan podatak. Tako da brojke o nedostatku radnika u svim sektorima više nikoga ne bi smjele čudit. Ono što je problem je da je riječ o trendovima koji nisu kratkoročni, privremeni, nego da je riječ o početku jednog dugoročnog trenda, rekao je jutros u HGK Županijskoj komori Rijeka, Davorko Vidović, Komorin savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje. Vidović je govorio o nedostatku radne snage i liberalizaciji tržišta rada u okviru zajedničke tematske sjednice Strukovnih skupina HGK Rijeka. Vidović veli da je riječ o demografski krajnje pesimističnim podacima, pri čemu je pobrojao tri moguća scenarija, pri čemu je prvi da još uvijek veliki dio neaktivnog hrvatskog stanovništva uključimo u tržište rada, dok je drugi liberalizirati uvoz stranih radnika, pri čemu je najavio ukidanje kvota, novi beskvotni režim, koji bi trebao krenuti od sredine ove godine.


– Zaboravimo da možemo bez toga. Mi ne možemo bez stranih radnika. Na svu sreću mijenja se model, donosi se novi zakon o strancima, i mi ćemo od sredine ove godine imati puno liberalniji sustav, koji će čuvati domaća radna mjesta, domaće tržište rada, ali će biti isto tako otvoren za ljude koji nam nedostaju, i trajno će nam nedostajati, da ih možemo dovesti u Hrvatsku, najavio je Vidović. Treći model, odnosno scenarij je, veli, da ćemo morati u većoj mjeri pratiti trendove u robotizaciji, automatizaciji i zamjeni ljudskog rada radom strojeva. To su jedine mogućnosti jer je četvrta alternativa krajnje neprihvatljiva, a to je gubitak i smanjenje gospodarske aktivnosti, što bi imalo dramatične posljedice za cijeli sustav, ocijenio je. Dakle, kaže, ubuduće kvota više neće biti, te će se omogućiti uvoz svima onima koji trebaju radnike, uz prilično jasna pravila igre kojih do sada nije bilo. 


– To znači da će poslodavci koji uvoze radnike morati dokazat da posluju u Hrvatskoj, da imaju registrirano poduzeće, da će Zavod za zapošljavanje izdavati dozvole kad je riječ o zanimanjima koja nisu proglašena deficitarnima. Imat ćemo puno više reda prema onome što je sada u prijedlogu zakona koji još nije prošao saborsku proceduru, kazao je Vidović. Inače, lani je izdano 65.000 dozvola za strane radnike, odnosno odobreno je toliko kvota, što ne znači, napominje, da je toliko ljudi i bilo. Može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj bilo oko 40 tisuća stranih radnika, pretežito u ugostiteljstvu, turizmu i građevini. U građevinskom sektoru došlo je do promjene strukture – nekad su dominantno bili prisutni ljudi iz regije, iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, a sada se u građevinarstvu sve više zapošljava ljudi iz dalekih zemalja, iz Nepala, Indije, iz nekih drugih dalekih destinacija, koji su se pokazali kao jako dobri radnici. U turizmu je još uvijek dominantno, dvije trečine ljudi iz regije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, a riječ je o sezonskim poslovima, opisao je Vidović. Za sam beskvotni sustav očekuje da će proći proceduru u trećem, četvrtom mjesecu, te ćemo od sredine godine imati beskvotni sustav. To će, kaže, uvelike olakšati poslodavcima dolazak kvalitetnih stranih radnika. 




Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, govorio je o novom paketu aktivnih mjera politike zapošljavanja za 2020. godine. Kaže da ima sedam osnovnim mjera aktivne politike zapošljavanja gdje je Vlada osigurala oko milijardu kuna za provedbu u ovoj godini. Osim tih mjera, HZZ je uključen i u provedbu europskog socijalnog fonda u provođenju drugih projekata. 


– Pokušavamo i mjerama aktivne politike zapošljavanja jedan dio ljudi uključiti u tržište rada u Hrvatskoj, i nadamo se da će se smanjiti trend iseljavanja, gdje je prema našim pokazateljima taj dio došao do stagnacije, a sve ovisi o gospodarskom rastu i drugim mjerama, rekao je Lončar. Kaže da je u Primorsko-goranskoj županiji skoro 7.000 nezaposlenih osoba, no prisutan je trend pada nezaposlenosti. Sam Grad Rijeka ima stopu nezaposlenosti oko 5 posto, rekao je Lončar.


I Vidović je potvrdio da iseljavanje “nije više tako veliko, odnosno zaustavlja se, ne raste više, što je ipak optimistično. Očekujemo povrat ljudi iz inozemstva u godinama koje dolaze. To su iskustva nekih drugih zemalja, i vjerujemo da će se to desiti i u Hrvatskoj, zaključio je Vidović.