Isplata prije 1. ožujka

Preduhitrili zakon i isplatili predujam dividende: HT i AD Plastik uskratili državi desetke milijuna

Jagoda Marić

Već je sada izvjesno da država ove godine od poreza na dividendu neće ubrati planiranih 220 milijuna kuna, ali cilj tog poreza nije samo punjenje proračuna, već i motiviranje tvrtki da dobit ulažu u razvoj



ZAGREB Država je izgubila nekoliko desetaka milijuna kuna na ime poreza na dividendu samo zato što su dvije tvrtke HT i AD Plastik odlučile svojim dioničarima isplatiti predujam dividende prije 1. ožujka kada na snagu stupaju izmjene zakona o dobiti i dohotku kojima se uvodi porez na dividendu od 12 posto.


Gubitak je naravno puno veći u slučaju HT-a jer od dividende u AD plastiku država bi mogla ubrati oko milijun kuna tog poreza.


U slučaju HT-a Hrvatska zbog sporazuma o dvostrukom oporezivanju ne bi ni mogla naplatiti porez na dividendu koju dobiva najveći dioničar Deutsche Telekom, ali će ostati uskraćena za dobar dio poreza koji bi mogla naplatiti na dividendu koju dobivaju obvezni mirovinski fondovi, Umirovljenički fond, banke i investicijski fondovi te mali dioničari kojima pripada dividenda veća od 12 tisuća kuna.




HT, je naime, odlučio odlučio 27. veljače isplatiti polovicu dividende, odnosno 11,07 kuna po dionici, dok će ostatak dioničari dobiti u travnju.   


Briga za standard građana


Tako će i prvi čovjek HT-a Ivica Mudrinić, koji će na ime dividende ove godine dobiti 101 tisuću kuna, zbog isplate predujama izbjeći plaćanje jednog dijela poreza na dividendu, jer fizička osoba prema Zakonu o porezu na dohodak postaje obveznik poreza na dividendu koja godišnje prelazi 12 tisuća kuna.


Da mu je taj iznos u cijelosti isplaćen 1. ožujka Mudrinić bi državi na ime poreza, ali i pripadajućeg prireza platio oko 12,5 tisuća kuna, no s obzirom da će mu nakon tog datuma biti isplaćeno samo 50.578 kuna njegova je porezna obveza nešto veća od pet tisuća kuna, što znači da je zahvaljujući isplati predujma dividende sačuvao sedam tisuća kuna.  


Isplata dividende prije stupanja zakona na snagu, upozoravaju, nije se mogla izbjeći. Vlada naprosto nije mogla tajno u Sabor poslati zakon kojim se uvodi njegova naplata, niti on u uređenim zemljama može stupiti preko noći na snagu.



Iz HT-a kažu da su odluku o isplati predujma dividende donijeli »interno i prije prijedloga o porezu na dividendu i da je ta odluka motivirana što bržom isplatom novca velikom broju dioničaraa imajući u vidu opću gospodarsku situaciju i životni standard građana«. Podsjećaju da je HT predujam dividende isplatio i 2009. godine, no zanimljivo je da je tada isplata počela 9. ožujka.


Zbog želje za bržom isplatom motiviranom gospodarskom situacijom u zemlji, porez je izbjegnut u tri dana. Iz HT-a poručuju i to da taj porez neće imati utjecaja na veliku većinu njihovih malih dioničara koji u svom vlasništvu imaju manje pakete dionica, pa ukupna dividenda koju će dobiti neće prijeći neoporezivi dio od 12 tisuća kuna.


Porez će imati utjecaj na isplatu dividende mirovinskim fondovima, Umirovljeničkom fondu, bankama i investicijskim fondovima kojima pripada, oko 410 milijuna kuna dividende. Da je ta dividenda u cijelosti isplaćena nakon 1. ožujka HT bi na nju morao platiti gotovo 50 milijuna kuna poreza ili bi dividenda koju dioničari dobivaju bila nešto manja pa bi se porez isplatio iz ukupnog iznosa koji je tvrtka spremna izdvojiti za svoje dioničare.


S obzirom da će zakon »uloviti« tek polovicu dividende država će od dividende koju dobivaju fondovi i banke ubrati oko 24 milijuna kuna poreza na dividendu.   


Potpuno izbjegli porez


I dok će u slučaju HT-a država, unatoč gubitku od nekoliko desetaka milijuna kuna, ipak naplatiti dio planiranog poreza na dividendu, tvrtka AD Plastik potrudila se da u ovoj godini taj porez uopće ne plati.


U AD Plastiku dividenda u ukupnom iznosu od 10,37 milijuna kuna isplaćivat će se do kraja veljače i država će samo u slučaju najvećeg pojedinačnog vlasnika, ruske tvrtke OAO Holdinga koji ima 30 posto dionica izgubiti 373 tisuće kuna, odnosno ta će tvrtka iz Hrvatske odnijeti više od tri milijuna kuna, a na to neće platiti nijednu kunu poreza.


Tako je već sada izvjesno da država u ovoj godini od poreza na dividendu neće ubrati planiranih 220 milijuna kuna, ali naši sugovornici ističu da isključivi cilj poreza na dividendu nije samo puniti proračun, nego motivirati tvrtke da zadrže dobit i investiraju je u razvoj.