Aljoša Pavelin

PREDSJEDNIK UPRAVE LENCA ‘Bojim se da smo se kao zemlja olako odrekli proizvodnje’

Aneli Dragojević Mijatović

Perspektiva je zabrinjavajuća: nemamo zavarivača, bravara, cjevara… Imat ćemo puno bankara, turističkih djelatnika, ekonomista, i to je sjajno, ali to je nadgradnja, a fali nam baza, ocjenjuje Aljoša Pavelin 



Bojim se da smo se kao zemlja olako odrekli proizvodnje; ona je devastirana, kao i vrednovanje rada. Mi danas nemamo ljude koji će raditi osnovne poslove. Imat ćemo puno bankara, turističkih djelatnika, ekonomista, i to je sjajno, ali to je nadgradnja, a fali nam baza, ocijenio je Aljoša Pavelin, predsjednik Uprave Brodogradilišta »Viktor Lenac«, na okruglom stolu »Stvaranje pozitivnog investicijskog okružja u Istri, Primorju i Gorskoj Hrvatskoj«, u sklopu Investicijskog foruma Istre, Primorja i Gorske Hrvatske, koji je prošli tjedan održan u HGK-Županijskoj komori Rijeka, a u organizaciji tjednika Lider.


– Mi smo u proizvodnom procesu zadržali visoku razinu kvalitete, jer imamo ljude od 55, 60 i više godina, koji kvalitetno rade, ali je njihova produktivnost daleko niža od one koja bi trebala biti, a perspektiva je zabrinjavajuća: nemamo zavarivača, bravara, cjevara… Veliki je odljev naše kvalitetne radne snage u inozemstvo, i nju se može vratiti, ali većim plaćama: moramo povećati plaće, poručio je Pavelin, dodavši da bi naš radnik ostao u Hrvatskoj za plaću od 800 do 900 eura, jer mu je to isplativije nego otići u Nizozemsku i za 3.000 eura, s obzirom na tamošnje troškove života, razdvojenost od obitelji… Govorio je o transformacijskom procesu kroz koji prolazi »Lenac«, kao remontno brodogradilište, o »dramatično velikom prostoru za povećanje produktivnosti«, smanjenju troškova, itd.


Mit o doznakama 


– Općenito, postoje novi momenti u poslovanju: globalna ekonomija plus digitalna tehnologija. Imate zemlje koje u takvom okruženju proizvode vrijednosti, i one koje im u tome pomažu. Mi imamo uslužni sektor, i sad možemo polemizirati je li to stvaranje vrijednosti, a ja bih rekao da nije: to je korištenje vrijednosti koja nastaje negdje drugdje, u proizvodnji – zaključio je Pavelin.





Vesna Bartolović Stančić, voditeljica Područnog ureda za Primorje i Gorski kotar u HBOR-u, kaže da je podružnica HBOR-a u Rijeci u 2017. odobrila 176 kreditnih zahtjeva u iznosu preko 300 milijuna kuna.


– Sudjelujemo u financiranju infrastrukturnih projekata, a financira se prerađivačka industrija, turizam, dok poljoprivrednih investicija nema tako puno, ali se i tu u zadnje vrijeme primjećuju pomaci, kaže Bartolović Stančić.



Mladen Vedriš, profesor, član stručnog odbora Lider Investa, kazao je da više ni ne stoji ona priča da radnici koji odu van šalju u zemlju velike doznake.


– To je mantra koja je vrijedila prije 30 godina, danas je suprotno: obitelj još odavde šalje novac onom članu koji je otišao, pomažu mu prvo da se snađe i što bolje prilagodi, a kasnije se kupuju i stanovi, i to novcem koji tako odlazi iz Hrvatske – upozorio je Vedriš. Što se pak tiče uvoza stranih radnika, jer domaćih nema ili odlaze, kaže da se u takvom modelu zapošljavanja javljaju socijalni troškovi koji vrlo brzo pojedu razliku u nešto nižoj nadnici: nije isto kada zaposlite nekog tko ovdje živi, ima svoju kuću, ili mu morate sve to plaćati. Vrlo brzo se za poslodavca istopi ta »prednost«, pojasnio je Vedriš.


Na problem nedostatka potrebne radne snage referirao se i Ernest Cukrov, direktor Riječke razvojne agencije Porin.


– Živimo o mitomanskom društvu, a stvarnost je takva da konkretno mi u Porinu ne možemo naći dva inženjera koji su u stanju upravljati 3D tehnologijama. To je prava istina, da nemamo ono što investitori od nas traže – ocijenio je Cukrov. Rekao je da Rijeka pretrpjela veliki ekonomski šok, strašnu devastaciju, a cijenu toga sada plaćamo. Za Porin je kazao da je to jedina razvojna agencija u državi koja je iz vlastitih prihoda poslovni anđeo.


– Tu su poslovni ljudi, možda će im ta cifra biti smiješna, ali moja je autonomija do 100 tisuća kuna, da u tom iznosu, a temeljem određenih kriterija u skladu sa strategijom osnivača (Grad Rijeka), možemo odlučiti financirati neki projekt koji će završiti u prototipu. Imamo tako tri velika projekta, svi su vezani za energiju, a u krugu od 800 kilometara postat ćemo centar 3D tehnologije, opisao je Cukrov.


Utjecaj politike 


Vedran Kružić, koji je bio pomoćnik ministra gospodarstva u vladi Zorana Milanovića, inače Smart Cities Expert u Hrvatskom Telekomu, istaknuo je da je većina investicija koje su pobrojane na forumu zapravo iz razdoblja Milanovićeve vlade.


– Tada smo stvorili značajne poticaje za privlačenje investicija, te se hrvatsko gospodarstvo s 84. podiglo na 39. mjesto na Doing Business ljestvici, da bi sada, u zadnjih godinu i pol, s 39. opet palo, i to na 51 mjesto. Svojevremeno smo ukinuli i brojne parafiskalne namete, no u međuvremenu politika je opet odradila svoje: koliko god parafiskalnih nameta ukinuli, toliko ih dnevna politika vrati, kaže Kružić, a na pitanje zašto investitori u većem broju ne dolaze, kao razloge je pobrojao loše pravosuđe, promjenjivost uvjeta poslovanja, utjecaj politike, te stoga i nemogućnost da se u potpunosti iskoriste prednosti slobodnog tržišta.