Eminentni skup

“Nautički turizam: prepreke, vizije i mogućnosti” Ne propustite konferenciju Novog lista o gospodarskoj grani vrijednoj milijardu kuna

P. N.

Foto: D. ŠKOMRLJ

Foto: D. ŠKOMRLJ

Ključno pitanje konferencije jest – zašto trenutno ne možemo bolje i više, odnosno kada ćemo moći bolje i više?



Jučer, danas i sutra nautičkog turizma u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na područje sjevernog Jadrana te definiranje razvojnih smjernica nautičkog turizma, najvažnije su teme i ciljevi konferencije koja će se pod nazivom »Nautički turizam – prepreke, vizije i mogućnosti« održati 8. lipnja u Guvernerovoj palači s početkom u 11 sati. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom »Novog lista«, koji će kao vodeći medij na području Primorsko-goranske županije okupiti vodeće ljude nautičkog turizma na jednom mjestu kako bi se javnosti prezentirali planovi daljnjeg razvoja.


Ključno pitanje konferencije jest – zašto trenutno ne možemo bolje i više, odnosno kada ćemo moći bolje i više? Očekuje se okupljanje oko stotinjak sudionika, a o ovoj važnoj temi govorit će ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, direktor hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, direktor tvrtke GPP Mikić Nikola Turčić te predstavnici Ministarstva turizma. Eminentan saziv svakako bi trebao doprinijeti i konkretnim zaključcima konferencije, koja se održava u sklopu tradicionalne riječke jedriličarske regate »Fiumanka«.


Planovi razvoja


Taj riječki nautički blagdan ujedno predstavlja i odličnu priliku za argumentiranu i stručnu raspravu o budućnosti nautičkog turizma, koji je prošle godine premašio sve dosadašnje rezultate pokazujući još jednom koliko je važna i vitalna grana turističke industrije. Posebna pozornost na skupu će se svakako posvetiti i investicijama, pa tako i aktualnoj pripremi investicije u izgradnju marine u središtu Rijeke na području Porto Baroša, ali i nizu drugih investicija diljem Jadrana.




Zbog brzine povrata investicije i dodatne kapitalizacije ulaganja kasnijom prodajom infrastrukture nautički turizam posljednjih je godina vrlo privlačan segment za ulaganje, no još uvijek postoji mnogo prepreka intenzivnijem zamahu koje je potrebno otkloniti o čemu će također biti riječi na konferenciji. Osim navedenog tematski će se obraditi i planovi razvoja jadranskih nautičkih destinacija, najave novih investicija, potreba promjene politike koncesija radi otklanjanja prepreka ulaganjima, a sjeverni Jadran dodatno će biti zastupljen predviđenom raspravom i izlaganjima, koji će pokušati dati odgovor o mogućnostima i potrebnim mjerama za povećanje prihoda od nautičkog turizma na području Primorsko-goranske županije i Istre.


Kad je riječ o suradnji države i lokalnih samouprava govorit će se o problemima i mogućnostima bolje suradnje, također i očuvanju okoliša i kvalitetnom planiranju nautičke infrastrukture na Jadranu.


Kapaciteti i poslovanje


Koliko je nautički turizam važan pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku o kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma u prošloj godini. Istraživanjem je obuhvaćeno 140 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, a riječ je o ukupno 70 marina od čega je 13 suhih marina i 70 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 3.711.951 četvornih metara, a ukupni kapacitet broji 17.067 vezova. Podaci pokazuju da je na stalnom vezu u svim lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2017. godine bilo 13 tisuća plovila, što je 0,1 posto više nego 2016. godine.


Vezom u moru služilo se 86,7 posto plovila, a isključivo mjestom na kopnu 13,3 posto. Prema vrsti plovila na stalnom vezu u moru najviše je bilo jahti na jedra i to 51 posto, Zatim slijede motorne jahte (45,6 posto) te ostala plovila (3,4 posto). Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 42,5 posto, a zatim slijede plovila pod zastavom Austrije (16,5 posto), Njemačke (16), Slovenije (5), Italije (4,7) i Ujedinjene Kraljevine (2,6 posto).



U tranzitu je 2017. godine zabilježeno 202 tisuće plovila, što je 1,9 posto više nego u 2016. godine. Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je upotrijebljen vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra, i to 65,7 posto. Zatim slijede motorne jahte (29,7) te ostala plovila (4,6). U 2017. najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (46,0 posto), Italije (15), Njemačke (12,6), Austrije (7,3) i Slovenije (3,8), što čini 84,7 posto plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2017. iznosio je 855 milijuna kuna od čega je 598 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 70 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2016. ukupan prihod veći je za 11,2 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 10,9 posto.


Najviše luka nautičkog turizma ima Zadarska županija (46), a zatim slijede Splitsko-dalmatinska sa 27 i Primorsko-goranska županija sa 26 luka nautičkog turizma. Sličan je poredak i po kapacitetu, odnosno broju vezova, a zanimljiv je i poredak zastava pod kojima plove nautičari na Jadranu. Najviše je brodova pod hrvatskom zastavom (4.944), a zatim slijede Austrija (1.917) i Njemačka (1.858). Više od 100 brodova pod svojom zastavom imaju još i Slovenija, Italija, Velika Britanija, Češka, Slovačka, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Poljska i SAD.



Po broju plovila na stalnom vezu u nautičkim lukama među jadranskim županijama na prvom mjestu je Šibensko-kninska županija sa 2.835 plovila. Zatim slijede Zadarska županija sa 2.804 plovila, Primorsko-goranska (2.648) i Istarska županija (2.634). Kad je riječ o plovilima u tranzitu kojih ukupno ima oko 202 tisuće na prvom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija sa 55. 412 plovila, a zatim slijede Šibensko-kninska (50.048), Zadarska (37.533) i Primorsko-goranska županija sa 21.138 plovila.


Povećanje prihoda


Sve jadranske županije, s izuzetkom Istarske, zabilježile su prošle godine povećanje prihoda luka nautičkog turizma, a najviše je ostvareno u Šibensko-kninskoj županiji koja je imala 238 milijuna kuna prihoda bez PDV-a. Oko 180 milijuna kuna zabilježeno je Splitsko-dalmatinskoj, 170 milijuna kuna u Zadarskoj, 124 milijuna kuna u Primorsko-goranskoj, 104 milijuna kuna u Istarskoj i 40 milijuna kuna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.


Ukupno su nautičke luke u Hrvatskoj imale prihod od 855,16 milijuna kuna uz stopu rasta od 11,2 posto, a taj podatak pokazuje kako bi u narednim godinama trebalo očekivati i proboj magične brojke od milijarde kuna prihoda luka nautičkog turizma, naravno ukoliko se zadrži postojeća stopa rasta prihoda.