Svjetska tržišta

Cijene nafte nastavile padati već četvrti tjedan zaredom

Hina



Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, i to više od 6 posto, jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju, dok je SAD poručio da će izuzeti osam država iz američkih sankcija protiv Irana.


Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 6,1 posto, na 72,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,6 posto, na 63,15 dolara.


Zbog najavljenih američkih sankcija na iranski izvoz nafte, tijekom ljeta cijene ‘crnog zlata’ snažno su rasle, pa su početkom listopada dosegnule najviše razine u posljednje četiri godine.




No, u protekla četiri tjedna cijene su nafte potonule više od 15 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu.


Tako su podaci ruskog ministarstva energetike pokazali da je tamošnja proizvodnja sirove nafte u listopadu iznosila 11,41 milijun barela dnevno, što je najveća razina u proteklih tri desetljeća.


U stopu ih prati SAD s proizvodnjom sirove nafte osjetno iznad 11 milijuna barela dnevno, dok je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u listopadu povećala proizvodnju za 390 tisuća barela dnevno, na 33,31 milijun, najvišu razinu od 2016. godine.


Uz to, Sjedinjene Države objavile su u petak da će privremeno izuzeti osam država iz američkih sankcija protiv Irana i dopustiti im da nastave uvoziti iransku naftu nakon što sankcije u ponedjeljak stupe na snagu.


To izuzeće, koje može trajati 180 dana, dobile su, među ostalim, Indija, Irak, Turska i Južna Koreja, ali ne i Europska unija kao cjelina.


»Čini se da su sve zabrinutosti u vezi smanjenja ponude zbog sankcija Iranu nestale. Osim toga, pad cijena nafte posljedica je zabrinutosti zbog mogućeg slabljenja potražnje«, kaže Gene McGillian, direktor u tvrtki Tradition Energy.


Svi posljednji podaci pokazuju da se usporava rast kineskog gospodarstva, drugog po veličini u svijetu, a premda i dalje snažan, u proteklom je tromjesečju usporio i rast američkog gospodarstva.


Slične trendove bilježi i gospodarstvo eurozone, pa se ulagači plaše da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava oslabiti i potražnja za ‘crnim zlatom’.Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, rasta zaliha, posebice u SAD-u. Izvješće Američkog instituta za naftu (API) pokazalo je da su američke zalihe sirove nafte u prošlom tjednu porasle za 5,7 milijuna barela, više nego što su analitičari očekivali.

A u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u pao prvi put nakon tri tjedna rasta. Tako je broj postrojenja smanjen za jedan, na ukupno 874. No, to je i dalje blizu najvećeg broja aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine.


To znači da se i dalje može očekivati velika američka proizvodnja, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti.