Nitko ne negira da dug od blizu 100 milijuna kuna prema Brodosplitu za gradnju dva Jadroplovova »bulka« postoji. Pitanje je samo tko je dopustio da Tomislav Debeljak dobije ovakvu »municiju«
RIJEKA » Nakon međunarodne blamaže u Panami u kojoj je na zahtjev Brodosplita prisilno zaustavljen brod »Peristil« u vlasništvu državnog Jadroplova, zbog duga od blizu 18 milijuna dolara u resornom Ministarstvu gospodarstva upalile su se alarmne žaruljice. Premda je ministar Ivan Vrdoljak u svojoj jučerašnjoj izjavi poručio kako će država taj dug riješiti čim u Saboru prođe rebalans proračuna, jučer se intenzivno tražilo rješenje kako privoljeti Tomislava Debeljaka da čim prije »oslobodi« ovaj brod još u vlasništvu državne brodarske kompanije. A njegov su uvjet, podsjetimo, položene bankovne ili druge zadovoljavajuće garancije da će se dug podmiriti.
Jadroplov, u međuvremenu, trpi veliku štetu, ne samo onu direktnu. To im je još i najmanji problem. Iz izvora bliskih vrhu ove splitske brodarske kuće doznajemo kako je »Peristil«, koji je sagrađen 2010. godine u Brodosplitu, pod hipotekom jedne njemačke banke i bilo kakvo arestiranje broda u luci duže od 15 dana nosi opasnost da banka aktivira to svoje založno pravo i zaplijeni brod, a osim toga brod je i nakrcan teretom. I sve se to događa samo par dana nakon što je država objavila javni poziv za prodaju Jadroplova, u kojem raspolaže sa 70 posto vlasničkog udjela. I ovaj, tko zna koji po redu, pokušaj privatizacije splitskog brodara, očito, ne može proći bez mirisa skandala.
Činjenica je da su svi znali za ovaj dug. Na njega se upozoravalo na sjednicama Nadzornog odbora Brodosplita još prije dvije, tri godine. Država je 2012., prije nego što je predala splitski škver Debeljaku u ruke, u Brodosplit injektirala 404 milijuna kuna za pokriće ranijih gubitaka. Zašto u tom paketu nije riješeno i pitanje dugovanja za dvije novogradnje svoje brodarske kompanije nego se taj problem ostavio nakon što privatni vlasnik uđe u Brodosplit? Debeljak sada ima puno pravo zahtjevati da mu se plati tih 18 milijuna dolara duga, jednako kao što ima pravo tražiti ugovorene državne potpore s kojima je ova Vlada dobila zeleno svjetlo u Bruxellesu. A iste su u prošloj godini iznosile 40 milijuna kuna mjesečno. Ove godine država je u obvezi novom vlasniku Brodosplita, kao potporu restrukturiranju ovog škvera, isplatiti 270 milijuna kuna.
Član Uprave Brodosplita Darko Pappo tvrdi u javnosti kako je, eto, gotovo nevjerojatna slučajnost da se njihova blokada Jadroplovovog broda »poklopila« s ponudom države za prodaju ove brodarske kompanije. I dok se u kuloarima naveliko špekulira o navodnoj »volji« Brodosplita da svoja potraživanja pretvori u vlasničke udjele u Jadroplovu, čija flota trenutno raspolaže sa osam brodova za prijevoz rasutog tereta, uz još četiri ugovorena za isporuku do 2017. godine u riječkom »3. maju«, iz vrha splitskog škvera demantiraju kako iza njihovih poteza stoji namjera preuzimanja (i) splitskog brodara.
U cijeloj priči nitko ne negira da dug od blizu 100 milijuna kuna prema Brodosplitu za gradnju dva Jadroplovova »bulka« postoji. Pitanje je samo tko je odgovoran i tko je dopustio da Tomislav Debeljak dobije ovakvu »municiju«. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ovaj je problem jučer nastojao prikazati samo kao još jedan u nizu kostura koji ispadaju iz ormara bivše HDZ-ove Vlade, a koju ova sada mora podmiriti.
Predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić nije želio davati dodatna pojašnjenja ove vrlo neugodne i opasne situacije, osim onog što je već naveo u priopćenju Zagrebačkoj burzi. Treba spomenuti da je do svog imenovanja za čelnog čovjeka ove brodarske kuće početkom 2011. godine, Kovačić bio šef sektora projektiranja i komercijale u Brodosplitu. Upravo je on, sa strane škvera, potpisivao primopredajnu dokumentaciju za novogradnje Jadroplova. Kovačić tvrdi da Debeljak nije imao zakonske osnove za arestiranje »Peristila« jer, tvrdi, potraživanje Brodosplita prema Jadroplovu nije niti dospjelo na naplatu. Kovačić se tako poziva na dodatak ugovoru između Brodosplita i Jadroplova za gradnju ova dva »bulka« iz lipnja 2011. godine prema kojem je Republika Hrvatska dužna navedenu tražbinu od blizu 18 milijuna dolara najprije isplatiti Jadroplovu, a ovaj brodar ju je onda u obvezi u roku sedam dana proslijediti na račun splitskog škvera. No, država, kao što je poznato, tu razliku između cijene po kojoj su 2009. godine ta dva Jadroplovova broda ugovorena u Brodosplitu i njihove tadašnje realne tržišne vrijednosti nije platila. Taj model, a cijelo vrijeme pod egidom »domaći brod na domaćem navozu«, bila je ne tako rijetka praksa i u drugim domaćim škverovima, no njihova potraživanja su, navodno, riješena prije ulaska novih vlasnika. Ako je tome tako, onda se postavlja pitanje kome je i zašto bilo u interesu da se dugovanje državnog Jadroplova ostavi novom privatnom vlasniku Brodosplita. Ako je samo u pitanju grubi previd, opet je previše.
