Uhvaćen Dario Horvat

UHIĆENJE U CRIKVENICI Bio je na Europskoj listi najtraženijih bjegunaca, a pamte ga po spektakularnom bijegu

Hina

Foto Europol

Foto Europol

Osumnjičen je za više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta u sastavu zločinačkog udruženja, koje je organizirao i vodio te je takvim kriminalnim aktivnostima hrvatskim državni proračun oštećen za više od sedam milijuna kuna



ZAGREB Na crikveničkom području uhićen je 35-godišnji Dario Horvat, hrvatski državljanin s Europske liste najtraženijih bjegunaca, za kojim je bila na snazi međunarodna potraga i europski uhidbeni nalog.


MUP je u četvrtak priopćio kako se za Horvatom tragalo od ožujka, otkad su specijalizirani policijski timovi za njim intenzivno tragali, a službenici kriminalističke policije primorsko-goranske i bjelovarsko-bilogorske policijske uprave, u suradnji s “FAST” jedinicom MUP-a, uhitili su ga jutros oko 10 sati.


Osumnjičen je za više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta u sastavu zločinačkog udruženja, koje je organizirao i vodio te je takvim kriminalnim aktivnostima hrvatskim državni proračun oštećen za više od sedam milijuna kuna.




“Ovo je jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca koji se nalazio i na europskoj listi najtraženijih European Most Wanted”, ističu u MUP-u i najavljuju kako će uhićeni tijekom dana biti prepraćen u istražni zatvor u Zagrebu.


Prevare nestajućeg trgovca


Za USKOK je Dario Horvat  organizator skupine poreznih prevaranata, koji su od siječnja 2018. na tzv. prevarama ‘nestajućega trgovca’ utajili 7,2 milijuna kuna PDV-a, pisao je Jutarnji list u ožujku 2019.


Horvat je, za razliku od svojih suradnika koji su se svi odreda našli u rukama policije i USKOK-a, jedini izbjegao uhićenje. Doslovce nekoliko trenutaka prije nego što će na vrata njegovoga stana u Drežničkoj ulici na Trešnjevki pokucati kriminalisti s nalozima za pretragu i uhićenje, Horvat je iskočio kroz prozor stana, bacajući u bijegu mobitele koje je imao kod sebe.


Njegov nevjerojatan bijeg snimile su i nadzorne kamere, a policajcima je jedino preostalo da zaplijene obimnu poslovnu dokumentaciju koju su našli u stanu. Osim toga, u vrtu su našli i zakopan pištolj, navodno upravo Horvatov.


14 osumnjičenika završilo ranije iza rešetaka


Ostali osumnjičenici, njih ukupno 14, našli su se iza rešetaka, a Horvatova navodna grupa bila je zaista šarolika. Našli su se tu predsjednik Udruge samohranih očeva “Pateros” Kristijan Katanec; zatim osuđeni svodnik Igor Galović, poznat po epizodi iz 2009. kada je s Tomislavom Brnjasom sudjelovao u otmici i premlaćivanju prostitutke kako bi je spriječili da svjedoči protiv njih; Zoran Gavrilović, kojemu se na zagrebačkom Županijskom sudu sudi zbog optužbi da je 2013. organizirao prebacivanje 40 kilograma marihuane iz Crne Gore, a pošiljke su, između ostaloga, jedno vrijeme bile skrivane u Domu za starije i nemoćne osobe u Brezovici, pisao je Jutarnji.


Uhićen je i bračni par Mario i Nikolina Vrabelj koji je postao medijski poznat nakon što su 2009. oduševili javnost nastupajući odmah nakon svoje svadbe u emisiji “Ne zaboravi stihove”, gdje su zaradili novac za svoj medeni mjesec. Gotovo svi su na ispitivanju u USKOK-u poricali inkriminacije, a većina ih se branila šutnjom. USKOK ih pak tereti da su u proteklih 16 mjeseci pod Horvatovim vodstvom činili mrežu koja je pri uvozu željezne armature, pšenice i drugih roba iz zemalja Europske unije varali na porezu, piše Jutarnji.


Pojam “nestajućega trgovca”, naime, odnosi se na princip porezne prijevare po kojem se između stvarnih kupaca u RH, a radilo se o četiri tvrtke kojma su direktori bili osumnjičenici, te prodavatelja iz inozemstva, ubacuju fantomske tvrtke-trgovci koji fiktivno posreduju u stvarnoj prodaji.


Međutim, kada te tvrtke-trgovci trebaju platiti porez, iz njih se jednostavno izvuče novac, najčešće podizanjem na bankomatima, te se one kasnije likvidiraju. No, time se prikriva porezna obveza ove četiri tvrtke – krajnjih korisnika, jer one u svojim poslovnim knjigama umanjuju vlastitu obvezu PDV-a.


Kako bi sve ovo funkcioniralo potrebno je stvoriti ove fantomske tvrtke, a za njihove direktore se obično pronalaze osobe bez imovine, lošeg materijalnoga statusa te često i državljani susjednih zemalja koje nisu članice EU, tako da im se nakon likvidacije tvrtki više ne može ući u trag, niti im se u slučaju poreznih ili kaznenih postupaka može oduzeti ilegalna imovinska korist, odnosno šteta.