Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. studenoga 2019.
Ratni zločin

U Rijeci obnovljen postupak protiv bivšeg obavještajca JNA koji je organizirao mučenje katoličkih svećenika

Foto D. Škomrlj
Foto D. Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 13. veljača 2019. u 22:12 2019-02-13T22:12:16+01:00

Milicioneri tzv. »SAO Krajine« skinuli su dvojicu svećenika do gola, polijevali ih vodom na niskim temperaturama te pozvali i rulju da sudjeluje u iživljavanju. Dušan Smiljanić bio je u to vrijeme visoko pozicioniran u obavještajnom aparatu JNA

RIJEKA Naredili su, izvodili, odobravali ili tolerirali fizičko i psihičko zlostavljanje dvojice katoličkih svećenika, dviju časnih sestara te šestorice pogrebnika i službenika u policiji, a posebnoj teškoj torturi u Korenici izvrgnut je svećenik Josip Bogović. Inkriminacija je to zbog koje je svojedobno na oštrije zatvorske kazne u odsutnosti pravomoćno osuđena, zbog ratnog zločina, skupina od sedmorice optuženih, oglašenih krivim da su naredili protuzakonito zatvaranje, nečovječno postupanje i mučenje civila.

Jedan od pravomoćno osuđenih na šest godina zatvora jest i Dušan Smiljanić iz Korenice, koji sada živi u Srbiji. No, kasnije je određeno da će se on ponovo procesuirati za optužbu da je, kao »načelnik avijacije bivše V. armijske oblasti u Željavi«, počinio ratni zločin i upleten u zlostavljanje civila, uz ostalo i svećenika. Smiljanić je tražio obnovu postupka, zbog novih činjenica u slučaju, prijedlog je prihvaćen, a u sklopu novog sudskog procesa za jučer je bilo zakazano pripremno ročište u riječkom Županijskom sudu. No, ročište je odgođeno jer su izostali i optuženi Smiljanić i njegov riječki odvjetnik.

Masovno iživljavanje

Dušan Smiljanić je najprije presudom Okružnog suda u Gospiću iz siječnja 1994. godine bio osuđen na pet godina zatvora, kao i Radenko Radojčić, Stanko Prica, Slavko Malobabić, Slobodan Rakočević i Milorad Đukić, dok je Momo Nikolić dobio osam godina zatvora. No, presudom Vrhovnog suda iz travnja 1995. godine svima je pooštrena kazna, i to prvoj šestorici za godinu dana, a Nikoliću za dvije godine. Svojedobno je prvi na listi okrivljenih u optužnici bio Slobodan Platiša (66), rodom iz Karlovca, a s ondašnjom adresom u Zagrebu, koji je bio i pritvoren, ali je do početka suđenja tužiteljstvo odustalo od optužbe protiv njega.
Nakon udovoljenja Smiljanićevom zahtjevu, u riječkom Županijskom sudu tako će se nanovo rasvjetljavati mučna događanja s kraja 1991. godine. Prema navodima optužnice, inkriminirani ratni zločin dogodio se nakon što su 13. listopada 1991. godine iz Slunja u Vaganac i Drežnik grad krenula dvojica svećenika, među kojima i Josip Bogović, dvije časne sestre, te šestorica pogrebnika i službenika Policijske stanice Slunj, kako bi prikupili leševe civila ubijenih u tamošnjim selima i sahranili ih. Prvotno se upravo Slobodan Platiša, kao »načelnik bezbjednosti u Petoj armijskoj oblasti, u Šestoj ličkoj diviziji«, teretio da je naredio uhićenje katoličkih svećenika, časnih sestara, pogrebnika i djelatnika policije, koje se dogodilo 13. listopada 1991. godine u Prijeboju. Dovedeni su u prostorije »milicije SAO Krajine« u tadašnjoj Titovoj Korenici, gdje su udarani i ponižavani.

Ostavljen u Brčkom

Kalvarija svećenika Josipa Bogovića završila je 23. siječnja 1992. godine, kada je svezanih očiju odvezen i ostavljen u jednom selu kraj Brčkog. Ostali uhićeni, pogrebnici i djelatnici policije, nakon šest mjeseci boravka u Korenici prebačeni su u Knin, a nakon toga su kroz razmjenu vraćeni hrvatskim vlastima.

U optužnici se navodi da su dvojicu svećenika skidali do gola, polijevali ih vodom na niskim temperaturama, da je dozvoljeno i mještanima da ih tuku i ponižavaju. Posebno brutalan u zlostavljanju svećenika Josipa Bogovića bio je Momo Nikolić, »komandir milicije u Titovoj Korenici«, koji se tereti da je svećeniku činio i stvari koje nisu za objavljivanje u novinama. Drugom svećeniku je dan nakon uhićenja dozvoljeno da se vrati u Slunj, zajedno s dvjema časnim sestrama. Ostali uhićeni su i dalje maltretirani sve do sredine prosinca 1991. godine.

Tortura u Beogradu

Svećenik Josip Bogović je u teškom fizičkom stanju bio podvrgnut ispitivanju u »milicijskoj stanici«, jer je »bio interesantan za obavještajnu službu JNA«, radi pribavljanja podataka o djelovanju i naoružavanju hrvatske i policije, te drugom od značaja. Tužiteljstvo tvrdi da je ispitivanje provodio Stanko Prica, ondašnji »operativni radnik službe državne sigurnosti u Titovoj Korenici«. Sredinom prosinca Slobodan Rakočević, kao »načelnik sigurnosti u avijaciji JNA«, omogućio je da se svećenik Josip Bogović prebaci u Beograd. Izvedeno je to vojnim avionom koji je stigao iz Bihaća, a svećenik je, kada je stigao u Beograd zavezanih očiju, smješten u samicu Vojnog zatvora na Batajnici. U zamračenoj samici, bez grijanja, branilo mu se i spavanje, kroz duže vrijeme, tvrdi se u optužnici, u kojoj se obrazlaže i da je jednom prilikom, u teškom fizičkom i psihičkom stanju, doveden u posebnu prostoriju radi ispitivanja, kojeg su proveli Radenko Radojčić, »obavještajni radnik u V. oblasti JNA«, i Slavko Malobabić, »operativni radnik obavještajne službe JNA«.

Smiljanićeva obrana tvrdi da nema dokaza da je on upleten u teško kazneno djelo, te da se, uostalom, on može jedino dovesti u vezu sa slučajem samo kroz prebacivanje svećenika Bogovića u Beograd. Kako će Dušan Smiljanić proći u novom sudskom procesu pokazat će vrijeme, a ostaje za vidjeti i da li će se on osobno pojaviti u sudnici u novom procesu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.