Mučki zločin

TKO JE UBIO NEDUŽNOG STARCA? Za ratni zločin optuženi Carević danas će znati je li i osuđen

Fiore Vežnaver

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Dok državni odvjetnik smatra da je optužba potpuno dokazana te da su Marko Carević (64) i Ljuban Linta (62) krivi za ubojstvo Grgića, obrana drži da je već i sama optužnica nezakonita



RIJEKA Ne smatram se krivim, nisam naredio da se itko ubije. Nisam mogao pretpostaviti što će se dogoditi, nisam mogao ništa napraviti, naglasio je jučer Marko Carević (64), ratni zapovjednik voda u četi Teritorijalne obrane Gornji Sjeničak na karlovačkom području, u ondašnjem sastavu tzv. SAO Krajine, kojem se u Županijskom sudu u Rijeci sudi pod optužbom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ubojstvo 83-godišnjeg civila. Carević, državljanin Hrvatske i Srbije, ima adresu u Karlovcu i sjedi na optuženičkoj klupi, dok se u odsutnosti sudi drugooptuženom Ljubanu Linti (62), hrvatskom državljaninu, koji prebiva u Srbiji i nije dostupan hrvatskom pravosuđu.


Hici iz blizine


Završnim riječima optužbe i obrane završena je jučer glavna rasprava u sudskom procesu, ostala je još samo objava presude. Na njoj će se saznati da li je vijeće kojem predsjeda sutkinja Ika Šarić prihvatilo stajalište optužbe kako je dokazano da su dvojica počinila težak zločin, ili se složilo s tvrdnjama obrane da nema dovoljno dokaza za njihovu osudu. Prijeti im kazna do 20 godina zatvora.



Doris Hrast, zamjenik riječke Županijske državne odvjetnice, u svom je završnom govoru pledirao za osuđujuću presudu, jer je suđenje potvrdilo da je smrt civila rezultat naredbe Carevića, koju je realizirao Linta. Ocijenio je kontradiktornom obranu Carevića, koji je dosad iznio već tri verzije svoje obrane, podsjećajući i da on za zločin tereti Lintu, dok Linta pak tvrdi da je starca ubio Basara. Zastupnik optužbe ukazao je i da je u ovom procesu nastala situacija da su od 25 saslušanih svjedoka samo dvojica govorila istinu.




– Glume nojeve s glavom u pijesku, konstatirao je tužitelj za deset svjedoka, koji su po logici stvari trebali biti upoznati sa zločinom, a rekli su da ne znaju tko je ubio starca.



Dvojica se terete za ubojstvo 83-godišnjeg civila početkom listopada 1991. godine u mjestu Kablar u sastavu grada Karlovca, Carević kao zapovjednik voda, a Linta kao pripadnik voda u četi Teritorijalne obrane. Zločin se dogodio za vrijeme okupacije Kablara, za trajanja oružanog sukoba Hrvatske vojske s tzv. JNA i srpskim paravojnim formacijama. Dva člana voda uhitili su civila Ivana Grgića (83), kojeg su zatekli u vrtu kraj obiteljske kuće, te ga doveli pred Marka Carevića. Tužiteljstvo Carevića tereti da je ispitao civila, a zatim naredio pripadniku voda, sada pokojnom Đuri Vlajniću, da ga odvede i ubije. Ali, on to nije htio učiniti pa su po Carevićevom naređenju postupili sada pokojni Milić Basara i Ljuban Linta. Odveli su zarobljenog muškarca do zidane gnojne jame uz štalu i gospodarskih objekata kraj obiteljske kuće, pa mu naredili da se popne na zidić i okrene leđima prema njima. Ljuban Linta je, tvrdi riječko Županijsko državno odvjetništvo, tada iz neposredne blizine iz automatske puške pucao u civila. Nesretni čovjek pao je u jamu i izdahnuo.


Vrijeme zločina


Branitelji Carevića i Linte, riječki odvjetnici Ljubiša Drageljević i Klaudio Dekleva, u svojim su završnim riječima na suđenju pledirali za oslobađajuću presudu zbog nedostatka dokaza, a optužnicu su ocijenili protuustavnom i nezakonitom. Odvjetnici optuženih naglasili su da se sa sigurnošću i ne zna kada se dogodio zločin, već se navodi samo »početkom listopada«, a lako je moguće da je to prije 8. listopada 1991. godine, datuma kada je Hrvatska raskinula sve državno-pravne veze s Jugoslavijom. To bi, po gledištu obrane, značilo da se aktualna optužnica temelji na kaznenom zakonu koji nije bio na snazi u vrijeme događaja. Ako se zločin dogodio 6. ili 7. listopada, onda formalno nije bilo međunarodnog oružanog sukoba, nije bilo paravojnih formacija, ni JNA s predznakom »takozvana«, što se sve navodi u optužnici, naglasili su odvjetnici, ukazujući da u prilog njihovom stajalištu govori i presuda Vrhovnog suda i Europskog suda za ljudska prava.


Tko se hvalio?


Odvjetnik Drageljević u svom je završnom govoru napomenuo da se optužnica praktički temelji na jednom inkriminirajućem iskazu svjedoka, pripadniku voda Đuri Vlajniću, koji je u međuvremenu umro, a obrana ga nije mogla ispitati. Carevićev branitelj je podvukao da nitko drugi od svjedoka nije čuo naredbu koju je čuo Vlajnić, naredbu Carevića da se ubije starac.


– Carević ne smije odgovarati zbog toga što je netko shvatio riječi: »Riješite ga!«, na način da ga treba ubiti, a zapravo je mislio da ga treba odvesti kod drugih civila. Zločin nije učinjen po naredbi Carevića, za to nema dokaza, istaknuo je Drageljević. Odvjetnik Dekleva drži da treba optužbe osloboditi i Lintu, jer suđenje nije izvan svake sumnje pokazalo da je on počinio zločin. Podsjetio je da su četiri svjedoka zaista rekla da se Linta sam hvalio počinjenim zločinom, ali da je isto tako na beogradskom sudu saslušano desetak svjedoka koji su rekli da se time da je ubio civila hvalio Milić Basara.