Znali su za problem s kočenjem

Počelo suđenje odgovornima za tešku željezničku nesreću na Pećinama

Slavica Kleva

Izjavio je to u svom svjedočenju manevrist, koji u satima pred nesreću bio na dužnosti u postaji Škrljevo. Drugi svjedok se sjetio da mu je prometnik Dražen Marinić rekao da je vlak u Škrljevu stao zbog »nekih nepravilnosti«



RIJEKA Još je uvijek svježe sjećanje na prizore kaosa, užasa koji je nastao na željezničkoj postaji Pećine u noći 21. studenog 2009. godine kada je lokomotiva teretnog vlaka sa 16 vagona natovarenih kontejnerima uletjela u stanicu brzinom od 93 kilometra na sat.


Strojovođa Nenad Juričić (37) i prometnik Dražen Marinić (37) iz Josipdola optuženi su za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine.


Juričić i Marinić su pred sutkinjom riječkog Općinskog suda Vedranom Barbalić Biasiol izjavili da se ne osjećaju krivim. Jučer su ispitana dva svjedoka koji su nekoliko sati prije nesreće bili na dužnosti u postaji Škrljevo. Manevrist je dobio te večeri raspored i njegov je posao da po potrebi manevrira vlakovima, primjerice, premjesti vlak s petog na šesti kolosijek, ili izvuče vagon iz sredine kompozicije.


– Te večeri nisam dobio nikakav radni zadatak vezano za taj vlak. Juričića sam vidio u lokomotivi, rekao je svjedok, dodajući da je razgovarao s Juričićem, koji mu je rekao »kako ima nekih problema s kočenjem«.       




Šteta  za »Hrvatske željeznice« nastala na lokomotivi, vagonima, specijalnim uređajima na kompoziciji i  kolodvorskoj ogradi iznosi oko 9,5 milijuna kuna, a šteta na uništenoj robi prevoženoj u kontejnerima oko 280 tisuća kuna. Još nije utvrđena materijalna šteta za 32 kontejnera koja su se nalazila na vagonima. Od krhotina  kamenja koje je frcalo na sve strane  lakše su ozlijeđene dvije osobe koje su se zatekle u  blizini jureće kompozicije.



Kočnice gubile zrak


Drugi svjedok je objasnio značaj putnog lista vlaka, za koji je rekao kako te večeri nije bio ispunjen do kraja. Riječ je o radnom listu na komu trebaju biti potpisi četiri osobe, od željezničara koji pregledava vlak, do potpisa šefa. No, kako taj radni list nije ispunjen, postoji mogućnost da vlak nije niti provjeren, rekao je svjedok. Bez tog putnog lista vlak ne može napustiti postaju, a ne sjeća se tko je odnio list strojovođi.


– Mislim da mi je Marinić rekao da se vlak u Škrljevu zaustavio zbog »nekih nepravilnosti«, prisjetio se svjedok.


Kompozicija sa 16 vagona, ukupne težine preko 650 tona, kretala se iz Moravica prema Rijeci. Juričić je pregledao manometar spremnika za zrak kočionog sustava i primijetio da gubi zrak, te je odlučio zaustaviti vlak radi preventivnog pregleda u Škrljevu. Izvijestio je Marinića o neispravnosti, a ovaj je naložio pregledaču R. T. da izvrši pregled kočionog sustava lokomotive i teretnih vagona. On je i utvrdio da su na prva tri vagona iza lokomotive vlaka papučice kočnica užarene i potrošene, zbog čega je i iskopčao dovod zraka u njihov kočioni sustav. Radnik je primijetio i da između četvrtog i petog vagona iz kutije »usporivača« dolazi do puštanja zraka iz kočionog sustava i o tome je obavijestio i Marinića i Juričića, skrenuvši im pozornost na potrebu premještaja vagona i provođenja skraćene probe kočnica.       

Odlučili: Idemo dalje


 Juričić je pak po manometru ustanovio da je zaustavljeno istjecanje zraka iz kočionog sustava. Premda je odgovoran za ispravnost vlaka, on je u dogovoru s Marinićem ipak odlučio njime upravljati do odredišne željezničke postaje u Rijeci. Tužitelj tvrdi da je lokomotiva s vagonima ostvarivala »kočionu masu« od svega 100 tona, umjesto najmanje potrebne od 382 tona. Na taj način ugrozili su i život pomoćnog strojovođe vlaka Miroslava Krulčića. Juričić nije mogao kontrolirati brzinu vlaka što je brzinom od 93 km/h uletio u željeznički kolodvor Sušak – Pećine; uz zaglušujuću lomljavu, vagoni su skršeni kao da su od papira… Iz tračnica je iskliznulo 13 vagona, od četvrtog do šesnaestog, dok je lokomotiva s prva tri vagona nastavila s nekontroliranim kretanjem, sve do zaustavljanja na »slijepom kolosijeku« stotinama metara dalje.