Slučaj bespravne šetnice

Optužnica protiv Damira Miškovića još je nepravomoćna. Sud mu, naime, dosad nije uspio uručiti poziv

Fiore Vežnaver

Foto Igor Kralj / PIXSELL

Foto Igor Kralj / PIXSELL

Sjednica Optužnog vijeća još nije zakazana jer se optuženom Damiru Miškoviću nije mogao uručiti poziv, na čemu se upravo radi – kaže glasnogovornik Općinskog suda u Zadru Denis Klarendić. To tijelo optužnicu može potvrditi, vratiti tužiteljstvu na doradu ili odbaciti



RIJEKA Optužnica zadarskog tužiteljstva – koja predsjednika HNK-a Rijeke Damira Miškovića, njegova oca i dvojicu iz tvrtke koja je izvodila radove tereti za kazneno djelo protupravne gradnje – nije još pravomoćna, nije još potvrđena, što znači da još nema tu pravnu snagu da bi njome bio otvoren put za održavanje suđenja i eventualno izricanje sankcija optuženima.


Iz Općinskog suda u Zadru, kojem je proslijeđena optužnica podignuta još krajem kolovoza prošle godine, na upit Novog lista priopćeno nam je jučer da još uvijek nije održana sjednica Optužnog vijeća, na kojoj se treba razmatrati utemeljenost optužnice. Valja navesti da je optužno vijeće tijelo koje svojom odlukom optužnicu može potvrditi, vratiti tužiteljstvu na doradu ili odbaciti optužni akt.


Zakonske regule 


– Razlog zbog kojeg sjednica još uvijek nije zakazana, prema meni dostupnim informacijama, leži u činjenici da se optuženom Damiru Miškoviću nije mogao uručiti poziv, na čemu se upravo radi – priopćio nam je jučer poslijepodne glasnogovornik Općinskog suda u Zadru Denis Klarendić.




Procedura je takva da, u slučaju da Optužno vijeće zadarskog suda ustanovi da je optužnica osnovana, donosi rješenje kojim potvrđuje optužnicu. Ona se dalje prosljeđuje raspravnom sucu, onom koji nije odlučivao o utemeljenosti optužnice. Sudac u »slučaju Miškovići« i ne mora odrediti pripremno ročište, već može odmah odrediti termin glavne rasprave, suđenja. Zakonske regule kažu do početka suđenja optuženik ima mogućnost nagoditi se s tužiteljstvom oko kazne, priznati krivnju i postići sporazum oko kazne, bez da kroz glavnu raspravu traži možda povoljniji ishod postupka.


Zadarsko Općinsko državno odvjetništvo u svojoj optužnici predlaže da se Damiru Miškoviću i ostaloj trojici okrivljenih izrekne uvjetna kazna zatvora od godinu dana, s rokom kušnje od dvije godine. Kaznenim zakonom je pak za djelo protupravne gradnje predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Znači li to da prvi čovjek nogometnog kluba s Rujevice može na eventualnom suđenju proći i lošije od onog što predlaže tužiteljstvo, dobiti možda i bezuvjetni zatvor?


Odgovor na to pitanje je možda i najvažniji u cijelom slučaju, nakon što je slučaj s kućom Miškovića u istoimenom mjestu na otoku Pagu stigao i do podizanja optužnice. Odgovor što je Novom listu jučer stigao iz odvjetničkih krugova govori da bi dosta toga moglo ovisiti i o samom Damiru Miškoviću, kao i drugim okrivljenicima.


Neizvjestan scenarij 


– Teoretski promatrano, u slučaju da gospodin Damir Mišković, kao nedvojbeno prva figura cijelog ovog slučaja, prihvati krivnju po optužnici kako ona sada izgleda, sud mu ne može izreći težu kaznu od one koju predlaže tužiteljstvo, dakle uvjetnu kaznu zatvora – objašnjava nam riječki odvjetnik, specijaliziran za kazneno pravo. – No, situacija je drukčija ako, hipotetski, na eventualnom suđenju optuženik izjavi na početku glavne rasprave da se ne smatra krivim. U tom slučaju sud se i ne mora držati sankcionirajućeg okvira koji je postavilo tužiteljstvo, već može nakon okončane glavne rasprave svojom presudom izreći i oštriju kaznu, naravno u skladu s onom predviđenom Kaznenim zakonom – obrazlaže nam riječki odvjetnik, koji potvrđuje da u takvom slučaju okrivljenik ulazi u svojevrsni rizik, ako se prema optužbi postavi odbijajuće.


Sve je ovo, naravno, scenarij koji se može, ali i ne mora dogoditi, jer, uostalom, optužnica još i nije pravomoćna, a obrana će zasigurno na nju imati prigovore. Moguć je na kraju i pravosudni rasplet slučaja u kojem bi za okrivljene najveću težinu mogla imati sankcija ako sud prihvati prijedlog tužiteljstva i presudi da su optuženici obvezni solidarno popraviti štetu počinjenu kaznenim djelom, srušiti protupravnu gradnju, obalu dovesti u prvobitno stanje, a tvrtka koja je izvodila radove mora platiti milijun kuna.