Miloš Milošević
Bila je to dobra godina. Naravno da sam se nadao zlatu, ali tu je bio Foster, koji je plivao na domaćem terenu. I nije mi bilo svejedno – kaže Milošević, koji je do svjetskog rekorda na 50 delfin
RIJEKA Dvanaestoga prosinca 1998. godine dvadesetšestogodišnjem mladiću iz tada svijetu relativno nepoznate male države velikih sportaša ispunio se san o kojem i danas sanjaju mnoge generacije. Miloš Milošević zadivio je plivački svijet na Europskom prvenstvu u kratkim bazenima u Sheffieldu i postao prvi hrvatski svjetski rekorder u utrci na 50 delfin. U Sheffield je skromno krenuo po jedno od odličja, a na kraju je za 23.30 sekundi postao najbrži plivač na Globusu i iza sebe ostavio nekadašnjeg svjetskog rekordera, branitelja naslova i najvećeg favorita za zlato, Britanca Marka Fostera. Neopisiv osjećaj.
– Joj, kad se samo toga sjetim… I dan danas mi srce zaigra. To jednostavno ne mogu opisati, prekrasan osjećaj koji je teško s nečime usporediti. To doživiš samo jednom – rekao je Miloš Milošević, nekadašnji plivač »Primorja CO«, a danas jedan od trenera riječkoga stogodišnjaka.
Nervoza
– Bila je to dobra godina, uoči Sheffielda sam imao odlične rezultate na mitinzima po Hrvatskoj i Italiji koji su mi dali naslutiti da ću konkurirati za jednu od medalja, ali nisam znao koju. Naravno da sam se nadao zlatu, ali tu je bio Foster, koji je plivao na domaćem terenu. Ujutro je sve prošlo glatko, bez problema sam se plasirao u finale, a onda je lagano počela nervoza. Zašto? Zato što sam u tom trenutku shvatio da smo Foster i ja najveći favoriti za zlato. I nije mi bilo svejedno. Ja sam tada živio za sport, sport mi je bio sve u životu.
I onda je došao finale. Miloš Milošević protiv Marka Fostera.
– Uh, nije dobro počelo, valjda zbog silne želje, pa sam prvih 25 metara bio iza Fostera. Nakon okreta sam ga počeo hvatati, a pobijedio sam ga u zadnjih pet metara. Nisam mogao vjerovati, trenutak u kojem sam na semaforu vidio svoje ime i tih 23.30 sekundi zauvijek ću pamtiti. Prvo nevjerica, a onda su proradile emocije.
Miloš Milošević europsku je titulu garnirao svjetskim rekordom plivavši pet stotinki brže od tada gotovo dvije godine starog rekorda Rusa Denisa Pankratova, Foster je osvojio srebro sa 23.35 sekundi, treći je bio Šveđanin Lars Frölander sa 23.48 sekundi. Njegov je svjetski rekord trajao do rujna 1999. godine i prvenstva Australije na kojem je Michael Klim plivao 23.21 sekundi. Svjetski rekord danas iznosi 21.75 sekundi i u vlasništvu je Brazilca Nicholasa Santosa.
Motivi
– Poslije svjetskog rekorda teško je bilo naći novi cilj i motiv za dalje. Moja neispunjena želja je olimpijska medalja, ali u dva pokušaja nisam uspio. Europski prvak bio sam i 1999. godine, izdržao sam još četiri godine i onda sam se oprostio. Kraj je zapravo stigao odmah nakon europskog srebra iz Riese 2002. godine. Tada sam rekao sam sebi da je dosta i da počinjem drugi život.
Miloš Milošević danas je otac dvaju sinova i suprug. Koji i dalje svakodnevno živi plivanje i kao trener u »Primorju CO« odgaja brojne generacije plivača čije vrijeme tek dolazi. Generacije koje imaju poseban privilegij da ih trenira čovjek bogatog iskustva i znanja.
– Nema tu nikakve proslave, taj 12. prosinca 1998. godine, emocije koje sam proživio i uspomene zauvijek će ostati zaključane u mojem srcu. Doček na aerodromu, u Rijeci i na bazenu. A ja zbunjen jer i dalje nisam bio svjestan što sam napravio.
Ni dvadeset godina kasnije ne želi previše pričati o sebi i svojim uspjesima na kojima mu treba skinuti kapu. Od plivačkih do trenerskih. Takav je Mićo. Skroman na riječima, velik u bazenu.
Anton Lončar pobrinuo se za dobre vijesti za hrvatsko plivanje prvoga dana Svjetskoga prvenstva u kratkim bazenima, domaćin kojega će do nedjelje biti kineski Hangzhou. Lončar je u kvalifikacijama na 100 leđno plivao 51.09 sekundi, za 48 stotinki popravio devet godina star hrvatski rekord Ante Cvitkovića i 14. se rezultatom plasirao u polufinale. U poslijepodnevnom dijelu programa bio je 11 stotinki sporiji i zauzeo 16. mjesto.
Nekadašnji »primorjaš«, sada plivač »Mladosti«, u Hangzhou će plivati i u svojoj najjačoj disciplini, utrci na 200 leđno, u kojoj je na prošlogodišnjem Europskom prvenstvu u Kopenhagenu osvojio peto mjesto isplivavši svoj najbolji rezultat od 1:51.67 minuta, što je samo pet stotinki sporije od hrvatskog rekorda Gordana Kožulja iz Berlina 2001. godine, tadašnjeg svjetskog rekorda. Jučer je u Hangzhouu plivao i Nikola Obrovac koji je u kvalifikacijama na 100 prsno isplivao 36. rezultat (59.86).
Hrvatsku reprezentaciju čine još plivač »Kantride« Mislav Sever, koji će plivati u utrkama na 50 i 100 slobodno, te Kristina Miletić, kojoj predstoje utrke na 400 i 800 slobodno.
