Treću godinu zaredom History Film Festival odolijeva entropiji i zagrebocentrizmu te za svoje novo izdanje, koje će se održati od 10. do 14. rujna u Rijeci, osim uobičajenih projekcija povijesnih dokumentaraca, donosi i niz noviteta. O svemu nam govori direktor Festivala Bernardin Modrić, jednako ponosan na činjenicu da Festival raste unatoč negativnim (financijskim) okolnostima, kao i na to da je HFF, kako kaže, jedini festival povijesnog dokumentarca u svijetu.
– Mi se i dalje suočavamo s grubim činjenicama u gradu da se taj novac koji postoji dijeli kako se dijeli, jednim dijelom iz nerazumijevanja, a dijelom i zbog vrlo dvojbenih propozicija koje se nazivaju normativima. To je smiješno; normativi su za gostionicu, a ne za kulturu. Zatim je tu i činjenica da u našem kraju ne postoje veliki sponzori. Ako čovjek hoće ozbiljno raditi, trebao bi biti u Zagrebu. Dobio sam ponudu da se preselimo u Zageb, ali što onda, hoćemo li svi u Zagreb? Ja sam lokalpatriot i tvrdoglav sam i vjerujem da možemo ovdje raditi, ali cijela priča svodi se isključivo na entuzijazam. No mi i dalje, evo već treću godinu, rastemo i imamo planove i za iduće dvije godine – kaže Modrić, dodajući da bi se za sljedeću godinu trebala dogovoriti suradnja s pet francuskih televizija, a da je za 2021. planiran dolazak Amerikanaca.
Program Bauhaus 100
Na adresu HFF-a stiglo je ukupno 140 filmova. Za projekcije, odnosno u konkurenciju za nagrade, ušlo je njih 30, a bit će prikazani u HKD-u, u Circolu, u Matuljima, u Crikvenici i Novom Vinodolskom.
– Uvijek sam Festival doživljavao i kao mogućnost da gostima pokažemo gdje su došli, da promoviramo ovaj kraj, i mislim da su njihovi dojmovi odlični. Ove godine heroji festivala u najvećoj su mjeri žene, i to ne samo kao autorice, nego i kao junakinje povijesnih priča, pa ćemo tako imati odlične priče o Romy Schneider, Rosemary Kennedy, ženama koje su bile zatočenice gulaga, o seksualnim robinjama ISIL-a, o Janet Guthrie, prvoj ženi koja je vozila Indianapolis, o sportašicama bivšeg DDR-a, koje su trpjele velika ponižavanja i imale razne probleme zbog dopinga… Zato nije pogrešno reći da će treće izdanje festivala biti u znaku žena – kaže Modrić, ističući da će mnoge od njih i doći, jer je najavljeno više od 30 gostiju iz cijelog svijeta, koji će se većinom okupiti na botelu Marini, svojevrsnom festivalskom centru.
Što se filmova u konkurenciji tiče, Modrić ističe dva kriterija: vrijednost u umjetničkom, autorskom pristupu te zanimljivost teme. U kompleks zanimljivosti ulazi i nostalgija koju publika, kako kaže Modrić, voli, pa će tako biti prikazana i dva nostalgična filma, jedan o Tomosu, poznatoj tvornici motora i motornih vozila, a drugi o 60 godina Doma sindikata u Beogradu.
Žiri publike
Žirijem će predsjedavati Poljakinja Anna Ferens, nagrađivana redateljica, scenaristica i producentica dokumentarnih filmova. Uz nju u žiriju će još biti i kanadski snimatelj i redatelj Greg Fox, kulturologinja Ksenija Zubković, redateljica, producentica i scenaristica Tiha Gudac te montažerka Ingeborg Fulepp. Oni će dodijeliti Grand prix, nagradu za najboljeg redatelja, za najbolju televizijsku produkciju, kao i najbolju nezavisnu produkciju. Ove godine prvi put bit će i žiri publike. Modrić pojašnjava da im se činilo da nagrada publike nije dovoljno transparentna ni poštena, jer neki film pogleda 20, a neki 200 ljudi, pa je odabrano šestero predstavnika publike najrazličitijih zanimanja koji će glasati za najbolji film.
Modrić je zadovoljan i što su im se počeli javljati urednici televizija koji ih prate i sada već traže kontakte s autorima i producentima filmova koje bi htjeli kupiti za svoj program.
– A to je i cilj HFF-a, da postanemo platforma na kojoj će se dogovarati i poslovi. Pa da se osim prikazivača filmova pretvorimo i u market, trgovinu filmova i ideja. Zato želimo oformiti festivalski centrar i tu biti medijator. Recimo, lani su dva filma prodana, ove godine očekujemo i više. Zasad još ne razmišljamo o uzimanju postotka, ali vidjet ćemo, svakako nam je cilj postati i mjesto za poslovanje – zaključuje Modrić.
Dva masterclassa
Bernardin Modrić iz ovogodišnjeg programa izdvaja dva masterclassa. Jedan će održati Božidar Domagoj Burić i Kristijan Mršić o tome kako je nastajao serijal »Doba uskoka«, jedan od najambicioznijih i najskupljih projekata Hrvatske radiotelevizije. Drugi će održati Igor Bezinović, koji će govoriti o projektu igrano-dokumentarnog filma »Fiume o morte!« u kojem istražuje D’Annunzijevu okupaciju Rijeke 1919. i 1920. godine
Inkluzivno kino
U suradnji s Udrugom gluhih i nagluhih osoba PGŽ-a i Udrugom slijepih i slabovidnih osoba PGŽ-a odabran je nizozemski film »Ljubav su krumpiri«, koji će biti prikazan zadnji dan festivala u sklopu projekta Inkluzivno kino.
– To nam je bilo sjajno iskustvo i nadam se da ćemo suradnju nastaviti. Film smo, naime, prilagodili za potrebe hendikepiranih osoba, pa je tako za gluhe i nagluhe Damir Herega, predsjenik Udruge, znakovno protumačio film, a mi smo to snimili i projicirat ćemo to u kutu ekrana. Istovremeno će slijepi i slabovidni imati slušalice te slušati glumca Denisa Brižića koji je u studiju snimljen kako prepričava ono što se događa na ekranu. Nadamo se da ćemo na tome u sljedećim izdanjima još više raditi – kaže Modrić.
Filmovi o Titu