Od 10. rujna

History Film Festival u Rijeci: Što nam donosi treće izdanje sve popularnije manifestacije

Davor Mandić



Treću godinu zaredom History Film Festival odolijeva entropiji i zagrebocentrizmu te za svoje novo izdanje, koje će se održati od 10. do 14. rujna u Rijeci, osim uobičajenih projekcija povijesnih dokumentaraca, donosi i niz noviteta. O svemu nam govori direktor Festivala Bernardin Modrić, jednako ponosan na činjenicu da Festival raste unatoč negativnim (financijskim) okolnostima, kao i na to da je HFF, kako kaže, jedini festival povijesnog dokumentarca u svijetu.


– Mi se i dalje suočavamo s grubim činjenicama u gradu da se taj novac koji postoji dijeli kako se dijeli, jednim dijelom iz nerazumijevanja, a dijelom i zbog vrlo dvojbenih propozicija koje se nazivaju normativima. To je smiješno; normativi su za gostionicu, a ne za kulturu. Zatim je tu i činjenica da u našem kraju ne postoje veliki sponzori. Ako čovjek hoće ozbiljno raditi, trebao bi biti u Zagrebu. Dobio sam ponudu da se preselimo u Zageb, ali što onda, hoćemo li svi u Zagreb? Ja sam lokalpatriot i tvrdoglav sam i vjerujem da možemo ovdje raditi, ali cijela priča svodi se isključivo na entuzijazam. No mi i dalje, evo već treću godinu, rastemo i imamo planove i za iduće dvije godine – kaže Modrić, dodajući da bi se za sljedeću godinu trebala dogovoriti suradnja s pet francuskih televizija, a da je za 2021. planiran dolazak Amerikanaca.


Program Bauhaus 100


Na adresu HFF-a stiglo je ukupno 140 filmova. Za projekcije, odnosno u konkurenciju za nagrade, ušlo je njih 30, a bit će prikazani u HKD-u, u Circolu, u Matuljima, u Crikvenici i Novom Vinodolskom.




– Uvijek sam Festival doživljavao i kao mogućnost da gostima pokažemo gdje su došli, da promoviramo ovaj kraj, i mislim da su njihovi dojmovi odlični. Ove godine heroji festivala u najvećoj su mjeri žene, i to ne samo kao autorice, nego i kao junakinje povijesnih priča, pa ćemo tako imati odlične priče o Romy Schneider, Rosemary Kennedy, ženama koje su bile zatočenice gulaga, o seksualnim robinjama ISIL-a, o Janet Guthrie, prvoj ženi koja je vozila Indianapolis, o sportašicama bivšeg DDR-a, koje su trpjele velika ponižavanja i imale razne probleme zbog dopinga… Zato nije pogrešno reći da će treće izdanje festivala biti u znaku žena – kaže Modrić, ističući da će mnoge od njih i doći, jer je najavljeno više od 30 gostiju iz cijelog svijeta, koji će se većinom okupiti na botelu Marini, svojevrsnom festivalskom centru.


Što se filmova u konkurenciji tiče, Modrić ističe dva kriterija: vrijednost u umjetničkom, autorskom pristupu te zanimljivost teme. U kompleks zanimljivosti ulazi i nostalgija koju publika, kako kaže Modrić, voli, pa će tako biti prikazana i dva nostalgična filma, jedan o Tomosu, poznatoj tvornici motora i motornih vozila, a drugi o 60 godina Doma sindikata u Beogradu.


Od noviteta Modrić najavljuje promjene vezane uz otvaranje i zatvaranje Festivala, napominjući da dvorana HKD-a, koja će i opet biti centralno mjesto Festivala, nije u najboljem stanju, pa svečanosti otvaranja i zatvaranja često nisu uopće svečanosti. HFF će tamo instalirati veliki LED-ekran i time probati Festivalu dodati malo glamura.Drugi novitet također je vezan za otvaranje i zatvaranje, koji će oba biti prenošeni u live streamingu na stranicama HFF-a, dok će bogat biti i katalog Festivala, izrađen u duhu Bauhausa, poznate umjetničke škole koja ove godine slavi 100 godina od osnutka. Modrić pritom ističe zadovoljstvo suradnjom s Goetheovim institutom, s kojim je realiziran program Bauhaus 100, koji će biti u Galeriji Kortil, a koji će se sastojati od izložbe, prikazivanja filmova bauhausovaca iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća (koji i danas, kako kaže Modrić, izgledaju otkačeno i odlično) i masterclassa dvoje predavača iz Njemačke – Katrin Rothe i Thomasa Tielscha.

Žiri publike


Žirijem će predsjedavati Poljakinja Anna Ferens, nagrađivana redateljica, scenaristica i producentica dokumentarnih filmova. Uz nju u žiriju će još biti i kanadski snimatelj i redatelj Greg Fox, kulturologinja Ksenija Zubković, redateljica, producentica i scenaristica Tiha Gudac te montažerka Ingeborg Fulepp. Oni će dodijeliti Grand prix, nagradu za najboljeg redatelja, za najbolju televizijsku produkciju, kao i najbolju nezavisnu produkciju. Ove godine prvi put bit će i žiri publike. Modrić pojašnjava da im se činilo da nagrada publike nije dovoljno transparentna ni poštena, jer neki film pogleda 20, a neki 200 ljudi, pa je odabrano šestero predstavnika publike najrazličitijih zanimanja koji će glasati za najbolji film.


Modrić je zadovoljan i što su im se počeli javljati urednici televizija koji ih prate i sada već traže kontakte s autorima i producentima filmova koje bi htjeli kupiti za svoj program.


– A to je i cilj HFF-a, da postanemo platforma na kojoj će se dogovarati i poslovi. Pa da se osim prikazivača filmova pretvorimo i u market, trgovinu filmova i ideja. Zato želimo oformiti festivalski centrar i tu biti medijator. Recimo, lani su dva filma prodana, ove godine očekujemo i više. Zasad još ne razmišljamo o uzimanju postotka, ali vidjet ćemo, svakako nam je cilj postati i mjesto za poslovanje – zaključuje Modrić.


Dva masterclassa


Bernardin Modrić iz ovogodišnjeg programa izdvaja dva masterclassa. Jedan će održati Božidar Domagoj Burić i Kristijan Mršić o tome kako je nastajao serijal »Doba uskoka«, jedan od najambicioznijih i najskupljih projekata Hrvatske radiotelevizije. Drugi će održati Igor Bezinović, koji će govoriti o projektu igrano-dokumentarnog filma »Fiume o morte!« u kojem istražuje D’Annunzijevu okupaciju Rijeke 1919. i 1920. godine


Inkluzivno kino


U suradnji s Udrugom gluhih i nagluhih osoba PGŽ-a i Udrugom slijepih i slabovidnih osoba PGŽ-a odabran je nizozemski film »Ljubav su krumpiri«, koji će biti prikazan zadnji dan festivala u sklopu projekta Inkluzivno kino.


– To nam je bilo sjajno iskustvo i nadam se da ćemo suradnju nastaviti. Film smo, naime, prilagodili za potrebe hendikepiranih osoba, pa je tako za gluhe i nagluhe Damir Herega, predsjenik Udruge, znakovno protumačio film, a mi smo to snimili i projicirat ćemo to u kutu ekrana. Istovremeno će slijepi i slabovidni imati slušalice te slušati glumca Denisa Brižića koji je u studiju snimljen kako prepričava ono što se događa na ekranu. Nadamo se da ćemo na tome u sljedećim izdanjima još više raditi – kaže Modrić.


Filmovi o Titu


HFF se priprema i za, vjerojatno neostvariv, slučaj da bi motorni brod »Galeb« bio obnovljen do četvrtog izdanja Festivala sljedeće godine. Na »Galebu« bi se trebali prikazivati filmovi vezani uz političke ličnosti, događaje, pokrete…– Napravili bismo i reviju dokumentaraca o Titu, s time da bi bilo i nekakvo stručno predavanje o Titu na velikom i malom ekranu, da budemo u toku, ali da ne ulazimo u ideološke rasprave. Definitivno je on čovjek koji je volio film, koji je bio sniman na sve načine i to je prigoda da povežemo povijest i film – kaže Modrić.