Njegovi karakteri često su bili reducirani na sjene, ali su barem imali veliko srce. No Avildsenova saga bila je jedna od rijetkih u kojoj se ne ukazuju gangsteri. Iako se boksačka drama često promatra u diskursu gangsterskog filma ili nekog drugog žanra (film noir, melodrama). Bilo je tu i atipičnih situacija poput Litvakova komada »Grad koji treba osvojiti« u kojem James Cagney kao veliki zaštitnik umjetnosti ne izlazi iz ringa sve dok svom bratu skladatelju ne osigura dovoljno novca da bi okončao Newyoršku simfoniju. Bilo je tu i suprotnih situacija, poput Mamoulianova »Zlatnog mladića« u kojem William Holden prodaje svoju violinu za par boksačkih rukavica da bi došao do lakog novca, pri čemu autor predloška dramaturg i scenarist Clifford Odets tretira zbivanja na ringu i oko njega kao metaforu za sukob kapitala i rada.
Mazohizam i ponos
Slični pristup koristi u sjajnom noiru »Tijelo i duša« njegov autor Robret Rossen u kojem se boksačev uspjeh promatra kao puka iluzija, jer mafija čiji se dim kubanskih cigara nadvio nad njegovim ringom, eksploatira njegovu snagu. Na isti način, u ekstraordinarnoj »Namještaljki« Roberta Wisea s Robertom Ryanom u ulozi ostarjelog boksača koji se priprema na meč koji mora izgubiti, mazohizam se sudara s uzaludnim ponosom koji u svom idealnom omjeru tvori esenciju boksa kao filmskog mita, iako autor zadržava humanističku notu. No Scorsesovo remek-djelo »Razjareni bik« u kojem nasilje nije samo fizičko već i ono emotivno koje pulsira u La Mottinu bračnom ringu kao poligonu za treniranje njegova mačizma, bio je zadnji veliki boksački film. Ubrzo su ga zamijenili neki drugi fajteri iz ultimate fight kaveza i kickboxing arena. Ovakvu situaciju iskoristio je europski film, odvalivši Amerima snažni kroše sa Sheridanovim »Boksačem« u kojem Daniel Day Lewis nakon izlaska iz zatvora otvara boksački klub nazvan »Sveta obitelj!« u kojem bi se trebali udružiti republikanski i protestantski »sveci«. Pritom njihovi okršaji postaju idealizirana varijanta političke borbe koja se odvija izvan dvorane.
No da za boks na filmskom platnu ima nade i u novom mileniju, pobrinuo se etablirani dokumentarist Frederick Wiseman (»Boxing Gym«) koji igra na estetiku cinema veritea. A na red su došle i cure u ringu, s Clintom Eastwoodom (»Djevojka od milijun dolara«) i Karyn Kusamom (»Boksačica«) čiji je komad ambjentiranom u bezličnom bruklinskom naselju Red Hook zamišljenim kao dio urbanističkog projekta izgradnje državnih stanova za siromašne latinoameričke obitelji. U takvoj socijalnoj klimi, njena junakinja ulazi u ring da bi pokušala razoriti strogi mačistički kodeks, čime bivaju poljuljani temelji rodne segregacije. Ovdje se rodna borba direktno prebacuje u ring, kad autoričina heroina Diane mora ukrstiti šake sa svojim momkom koji u početku odbija sudjelovati u meču, da to ne bi dovelo u pitanje njegovu muškost.
Ali & Steve