Dugovječnost

Za zdravu i sretniju starost treba se potruditi

Dr. Helena Glibotić Kresina

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER



Od kada čovjek postoji, traži eliksir mladosti i dugovječnosti, čarobni štapić koji će mu bez puno truda omogućiti da ostane zdrav i u dobroj kondiciji, a istovremeno ga osloboditi „grešnih“ navika iz života i njihovih posljedica. Znamo da čarobni štapić zapravo ne postoji, ali uz malo truda koji iziskuje korekcije ustaljenih, negativnih navika našeg  života, snovi s početka teksta ipak mogu postati stvarnost.


Pa, kako ostati zdrav, sretan, u dobroj kondiciji i u poznim godinama? Da li je sinonim za starost -bolest, ovisnost o drugima?


 Starost nije bolest




 Odgovor leži u činjenici da je starenje normalan slijed u životnom ciklusu čovjeka. Ono je genetski uvjetovan proces, započinje već u trenutku začeća i traje do smrti. No, starenje je samo jednom trećinom uvjetovano genima, dok smo za ostale dvije trećine odgovorni sami. Vrlo je važno znati da starost i bolest nisu sinonimi, da star čovjek nije nužno i bolestan čovjek. Biološka starost organizma samo je odraz fizičkog, mentalnog i duhovnog putovanja kroz život. To znači da primarno, brigom o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju, zdravoj i uravnoteženoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, relaksaciji, redovitom odmoru i dobrim spavanjem, možemo znatno usporiti djelovanje zuba vremena, zadržati svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje, vitalnost i što više uživati u punoći življenja.


. Iako za dobro zdravlje i kvalitetan život u starijoj dobi promjene u životnim navikama treba provoditi još u mladosti, za učiniti nešto dobro za sebe nikad nije kasno.


 Povratak prirodi


Dovoljno je osvrnuti se malo oko sebe i biti spreman uočiti blagodati prirode koja nas okružuje; osjetiti beskrajni optimizam kojim ona zrači, udahnuti u sebe boje kojima obiluje i tako ostvariti harmoniju sa njenim vibracijama.


Proljetni mjeseci, u kojima trenutno uživamo, nude nam obilje boja; priroda je sada u punom sjaju, odlaskom u prirodu sve oko nas blistajući utječe na naše pozitivno raspoloženje. Pa, zašto naša prva promjena ka zdravom načinu života ne bi bila povratak prirodi, mjestu kome svi pripadamo i odakle potičemo? 



Za početak je dovoljno svaki dan odvojiti malo vremena za sebe i prirodu. Otiđite u ranijim jutarnjim satima ili u predvečerje, dok sunce još nije prejako, jednostavno prošetati prirodom. Važno je pokrenuti svoje tijelo i svakodnevno izležavanje pred televizijom u omiljenijoj fotelji zamijeniti nečim puno korisnijim.


Pješačenje je najprirodniji i po zdravlje najkorisniji način čovjekova kretanja. Ovaj oblik tjelesne aktivnosti je najjednostavniji, najpristupačniji i za zdrave i za bolesne, za svaku životnu dob i za oba spola. Pješačenje u kombinaciji sa odgovarajućim vježbama blagotvorno djeluje na čovjekov organizam i općenito na njegovo fizičko i duhovno zdravlje. Oni boljeg zdravstvenog stanja umjesto pješačenja mogu izabrati brzo hodanje, trčanje, vožnju biciklom… Svakodnevnim pješačenjem u prirodi i vježbanjem u trajanju od 30 do 60 minuta puno se dobroga čini za zdravlje: poboljšava se cirkulacija krvi i rad srčano-žilnog sustava, snižava se krvni tlak, eliminira višak kilograma, smanjuju štetne masnoće u krvi (LDL i kolesterol), regulira šećer u krvi, sprečavaju padovi i ozljede, osigurava se psihička ravnoteža i smanjuje psihička napetost, oslobađaju se hormoni sreće.


Važno je voditi računa i o prehrani. Mješovita prehrana je najbolja ako u njoj prevladavaju: od životinjskog udjela kuhana riba i perad, a od biljnoga-zeleno povrće i voće. Zdrava prehrana ne mora nužno biti i skupa; plava riba (inćun, srdela), lešo kuhana blitva s maslinovim uljem, dobro raspoloženje za stolom… I eto obroka zdravlja koje si svaktko od nas može poželjeti!


Smijte se, grlite i ne gubite ljepotu trenutka!


Nekoliko savjeta: uvijek nešto radite! Zračite optimizmom; smijte se što je moguće više. Činite dobro sebi i drugima; širite dobrotu i ljubav. Netko je jednom rekao „život je kao eho, sve što šaljemo to nam se i vraća“. Čovjeku je danas više nego ikad potrebno buđenje, povratak prirodi od koje svi potječemo i stapanje sa njom. Potrebno je podignuti razinu svijesti do te mjere da shvatimo da su najvrednije stvari u nama i svuda oko nas. To su one male stvari koje i ne primjećujemo, a koje zapravo čine život, kao što je topla riječ ili zagrljaj, poljubac, prekrasan cvijet ili ptica… Zbog toga uživajte u životu, u svakom danu koji nam je dan. Nemojte žaliti za onim što je prošlo ili onim što vas čeka sutra, jer time gubite ljepota sadašnjeg trenutka.