U HDD galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu otvorena je izložba »Širite ženski svijet! – dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.« Izložba tematizira publikacije feminističkih udruženja tiskane od sredine 1930-ih do prvih poratnih godina, polazeći od domaćih primjera kao što su Žena danas, Ženski svijet i Žena u borbi, ali i komparirajući ih s istovremenim, međunarodno utjecajnim, srodnim svjetskim primjerima poput francuskog časopisa Les Femmes i američkog The Woman Today. Autorica izložbe je Barbara Blasin.»Ženski svijet je vaš svijet! Širite Ženski svijet!«, »Žene čitajte Ženu danas! Pretplatite se još danas na Ženu danas!« –navedeni reklamni slogani za časopise Ženski svijet (1939. – 1941.) i Žena danas (1936. –1940.) neposredno uvode u povijesni kontekst u kojem su između dvaju svjetskih ratova objavljivani listovi namijenjeni ženama i uređivani od žena. Radi se o progresivnim feminističkim publikacijama koje u vrlo složenom i opresivnom međuratnom razdoblju dobivaju svoju formu u nastojanju da urede glasila namijenjena ženama iz svih društvenih slojeva. Ova izložba bavi se grafičkim oblikovanjem tih časopisa, te zagovaračkom dimenzijom njihove likovne opreme.
Položaj žena u društvu
Jedan od ciljeva uređivačke koncepcije tih časopisa »za svaku ženu«, bio je objediniti teme koje su do tada izlazile u »žurnalima« za žene, poput mode i domaćinstva, kao i one teme o kojima se tada gotovo isključivo raspravljalo u feminističkim glasilima, a to su razne teme vezane za položaj žena u tadašnjem društvu. Do tada glasila feminističkih udruga izlaze bez likovne opreme i grafički skromno uređene. Od sredine 1930-ih nakon unapređenja tiskarskih tehnika, prvenstveno ofseta koji početkom 1930-ih postaje dominantna tehnologija za tiskanje ilustriranih časopisa i uslijed nove političke aktivacije ženskih udruženja nakon pada diktature 1934. godine, ženske organizacije počinju tiskati časopise u većim nakladama i promišljeno uređene, kako bi bili zanimljiviji i pristupačniji širem broju žena. Uredništva će početi voditi brigu o dizajnu, te će časopisi i svojom likovnom opremom zagovarati ideje udruženja. Časopisi će biti bogato opremljeni fotografijama i ilustracijama, a dizajn nekih naslovnica zaista jest progresivan.U Kraljevini Jugoslaviji krajem 1930-ih izlazila su dva takva ilustrirana časopisa, Žena danas (1936. – 1940.) i Ženski svijet (1939. – 1941.). Oba časopisa koristila su kao uređivački predložak francuski list Les Femmes (1934. – 1939.), pod čijim će se utjecajem i u drugim zemljama pokrenuti sestrinski časopisi; tako primjerice u SAD-u izlazi list The Woman Today (1936. – 1937.). Neke od urednica Žene danas (1936. – 1940.) i Ženskog svijeta (1939. – 1941.) nakon početka Drugog svjetskog rata uređuju i glasila AFŽ-a, pa će u prvim poslijeratnim godinama ti časopisi imati sličnu uređivačku koncepciju i grafičko oblikovanje. Kako bi se ukazalo na određeni kontinuitet u grafičkom oblikovanju i uređivanju, te omogućila komparacija s međunarodnim srodnim časopisima, ova izložba prikazuje 5 časopisa. To su: Le Femmes (1934. – 1939.), The Woman Today (1936. – 1937.), Žena danas (1936. – 1940; 1943. – 1946.), Ženski svijet (1939. – 1941.) i Žena u borbi (1943. – 1946.). Izložba koristiti preslike časopisa, jer je vrlo mali broj originalnih časopisa sačuvan te su dostupni uglavnom kao historijska građa.Časopisi su pokrenuti pod utjecajem određenih međunarodnih organizacija, a realizirani su u vrlo nepovoljnim političkim i financijskim okolnostima. Ova izložba usmjerena je na historijsku građu koja već svojom likovnom opremom govori o uređivačkom konceptu, zagovaračkoj dimenziji i strategijama s kojima su urednice u uvjetima državne cenzure i neimaštine uspjele kreirati jedne od vizualno najzanimljivijih ženskih časopisa do danas. Realizaciju izložbe podržali su Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Program HDD galerije sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura nova.Izložba je otvorena do 12. srpnja.
HDD galerija
HDD galerija predstavlja dizajnersku produkciju visoke razine i kulturne vrijednosti, naručene, samoinicirane i »osobne« autorske radove, ali i brojne projekte koji upravo metodama dizajna reagiraju na društvene pojave i probleme. Osobito važan dio galerijskog programa bavi se poviješću dizajna u Hrvatskoj te reaktualizacijom djela domaćih dizajnera iz prošlih desetljeća, te nastoji prikazati dizajn ne samo u njegovom oblikovnom i estetskom kontinuitetu, nego i kroz društveni i kulturni kontekst u kojem se razvija. Program HDD galerije podržan je od strane zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba.Kroz izložbene i diskurzivne programe HDD sustavno nastoji promovirati inovativni i istraživački pristup. HDD galerija je u tom smislu zamišljena kao laboratorij za dizajn koji ne prezentira »lijepe« plakate i predmete, nego je mjesto na kojem se dekonstruira sam sadržaj pojma dizajn te govori o načinima kako dizajn stvara nove odnose i hijerarhije. U okviru tog programa realiziran je niz projekata istraživačkog karaktera, ne usmjerenih na kreiranje predmeta i poruka, već na procese, promatranje odnosa između dizajna i svakodnevice, te na primjenu novih metodologija. Galerija također potiče projekte u kojima sami dizajneri istražuju vlastito nasljeđe, stavljajući se u ulogu kustosa i istraživača povijesnih društvenih, ekonomskih i kulturnih fenomena izravno ili rubno vezanih uz dizajn.Ciljevi ovog programa uključuju sustavno dokumentiranje i promociju suvremene dizajnerske produkcije, reevaluaciju i predstavljanje povijesnih dosega dizajna, poticanje i produkciju novih autorskih eksperimentalnih projekata na sjecištima disciplina, te projekata angažiranog karaktera koji propituju dizajn kao etički odgovornu disciplinu. Bitan cilj programa je i kontinuirano njegovanje stručnog i javnog diskursa o dizajnu, te su svi izložbeni i produkcijski programi popraćeni javnim razgovorima, okruglim stolovima i predavanjima u sklopu posebnog programa [d]razgovora, te stručnim radionicama i radionicama za djecu. U programima Galerije često sudjeluju autori najmlađe generacije otvoreni inovativnim i eksperimentalnim promišljanjima dizajna, profesionalni dizajneri koji svoje kompetencije koriste u različitim izložbenim projektima formirajući nove hibridne oblike kustoske-dizajnerske prakse, suradnici povjesničari umjetnosti, predstavnici edukacijskih ustanova, kao i organizacije civilnog društva. Voditelj galerije je Marko Golub.
Pet programskih cjelina
Program galerije podijeljen je u pet programskih i tematskih linija. Prva »Dizajn iz drugog rakursa« donosi seriju izložaba posvećenih širim kulturnim i društvenim fenomenima s izraženim dizajnerskim aspektom. Ova programska linija ukazuje kako dizajn nije izolirana djelatnost, usmjerena na stvaranje novih objekata, već aktivnost koja je duboko prožeta s vlastitim kulturnim, društvenim i ekonomskim kontekstom te neodvojiva od njega. »Diskurzivni objekti« su serija izložbi čije su polazište procesi istraživanja i eksperimenta u kontekstu dizajna. Umjesto usredotočenosti na gotove tržišne proizvode, ove izložbe pokušavaju izokrenuti taj rakurs i pokazati što nam svakodnevni (ili nesvakidašnji) predmeti govore o društvu i vremenu u kojem živimo. »Dizajniranje povijesti – historizacija dizajna« je serija izložbi koja adresira ozbiljan problem nedostatka znanja, podataka i pripovijesti o povijesti domaćeg dizajna. Do sad je u HDD galeriji realiziran niz takvih projekata koji su obuhvatili sve od masovne industrijske proizvodnje u bivšoj Jugoslaviji (izložba »Sport, zdravlje, kultura, obrazovanje i rad«, 2013.), preko dizajna ovitaka knjiga i dizajn znakova i logotipa u drugoj polovici 20. stoljeća (»Iskopavanja 1 i 2«, 2011. – 2013.), pregleda dizajna u digitalnim medijima (izložba »Dizajn i novi mediji«, 2011.), do pokušaja uspostavljanja kronologije hrvatskog dizajna u širem društvenom kontekstu (izložbe »Designed in Croatia«, 2010.; »Dizajnerice« 1930. – 1980., 2015.). »Studije slučajeva« fokusiraju se na pojedinačne dizajnerske projekte određenih autora koji se mogu promatrati kao složeni fenomeni. Izložbe ne ističu toliko same predmete, koliko procese, procedure i odnose koji ih bitno određuju. »U prvom licu« je nova programska linija koja omogućava autorima da iz osobnog rakursa, u suradnji s kustosom, sagledaju i artikuliraju prezentaciju vlastitog dosadašnjeg rada, bilo u obliku mini-retrospektive, problemske izložbe ili predstavljanja određenog tematski ili konceptualno jasno zaokruženog projekta/serije radova.
