Na drugom od šest koncerata ljetne glazbene manifestacije »Malinska Music 2018«, u mirnom i akustičnom komornom prostoru Atrija Samostana sv. Magdalene u mjestu Porat, Malinska, gostovao je ugledni austrijski Klavirski trio Immersio, što je kod upućenijeg dijela posjetitelja pobudilo veliko zanimanje.

Ukrajinska violinistica Vira Zhuk već s deset godina u Velikoj dvorani Ukrajinske filharmonije svira Bachove koncerte. Tijekom glazbenog školovanja sudjeluje na mnogim međunarodnim natjecanjima i dobitnica je brojnih nagrada, od kojih se izdvaja Oistrach Internacional Violin Competition. Uspješno priređuje solističke i komorne koncerte u zemljama Europe i Južne Amerike. Trenutno svira na kvalitetnoj violini G. B. Rogeri posuđenoj iz privatne kolekcije. Mariam Vardzelashvili gruzijska je pijanistica koja glazbeno obrazovanje počinje u Tbilisiju, a s dvadeset godina nastavlja studij u SAD-u, Francuskoj i Austriji.

Podjednako uspješno djeluje kao solistica i komorna glazbenica koncertirajući u mnogim zemljama Europe. Treći član je srbijanski violončelist Nemanja Stanković koji je 2009. godine diplomirao na Beogradskom fakultetu za glazbu u klasi Sandre Belić kao najbolji student. Magistarski studij nastavlja na Bečkom konzervatoriju i Mozarteumu u Salzburgu, a prije tri godine doktorirao je na Beogradskom fakultetu, postavši najmlađi srpski doktor glazbene umjetnosti. Između ostalog pobjednik je natjecanja J. Brahms i A. Janigro. Svira na instrumentu Carlos Robert, izrađenom 2012. godine u Cremoni.

Vrsni glazbenici

Ovo troje tridesetogodišnjaka, vrsnih glazbenika respektabilnih referenci prije pet godina u Beču počinju djelovati kao klavirski trio Immersio. Iste godine osvojili su nagradu fondacije Suzuki-Enami Foundation na natjecanju Fidelio. Dajući svojim izvedbama maksimum znanja i energije ubrzo su otkrili okvir svojih interpretativnih mogućnosti te nakon spomenute značajne nagrade uslijedili su uspješni nastupi u prestižnim koncertnim dvoranama Austrije i izvan nje.

Izborom glazbe koju izvode nastoje pratiti razvoj klavirskog trija, tog značajnog glazbenog oblika od razdoblja klasike do našeg doba. Prvi put gostuju u Hrvatskoj, a kronološkim redom pomno odabran i pripremljen program svjedoči o njihovoj stilskoj kulturi i interpretativnim mogućnostima. Pred prepunim gledalištem u kojem je bilo i mnogo austrijskih gostiju, koncert je započeo Klavirskim triom u a-molu (1914), opsežnom četverostavačnom skladbom iz opusa francuskog skladatelja impresionističke epohe Mauricea Ravela (1875-1937).

Ravelova majka potječe iz pirinejsko-baskijskog područja, što objašnjava osobitu umjetnikovu sklonost za španjolsku tematiku, ritmiku i melodiku. Prvi stavak ovog jedinog trija koji je autor skladao, Modere, umjerena je tempa protkan elementima baskijskog glazbenog folklora, pisan u klasičnoj sonatnoj formi. Pjevnu glavnu melodijsku liniju donosi klavir a onda je lijepo oblikovanim tonom besprijekorne čistoće preuzimaju violina i violončelo, te uz zanimljive harmonijske sklopove izvedba protječe u iznimno skladnom, uravnoteženom i kultiviranom muziciranju.

Drugi stavak Pantoum (malezijski pjesnički oblik, koji su u svojim pjesmama koristili V. Hugo, Ch. Bodlaire i dr.) živahnog je tempa u kome Ravel, po uzoru na tehniku korištenja pantouma, vješto isprepliće glazbene oblike scherzo i trio. Ovaj stavak pred izvođače postavlja zahtjeve tehničke i interpretativne prirode, a članovi trija predstavili su se kao vitalan i stilski izbrušen komorni sastav. Passacallia, (starinski ples u trodobnoj mjeri razvio se iz istoimenog plesa podrijetlom iz Španjolske), treći je stavak Trija, laganog je tempa, a interpretiran je s mnoštvom nijansi uzbuđenja i smirenosti. Finale je tumačeno lepršavo, virtuozno i sugestivno.

Strastvena melodioznost

Dmitrij Šostakovič (1906-–1975) središnja je pojava ruske glazbe 20. stoljeća, skladatelj koji je najznačajnija djela dao u simfonijskoj glazbi. Njegov opsežan opus sadrži i mnoga druga vokalna i instrumentalna djela, između ostalog i klavirski trio br. 1 u c-molu, op. 8, što smo ga nadalje slušali na koncertu. Ovu jednostavačnu komornu skladbu Šostakovič je napisao u svojoj sedamnaestoj godini kada je doživio i prvu ljubav. Glazba klasična, tonalitetna ugođaja, odiše strastvenom melodioznošću i kontrastnim tempima što su članovi trija izveli briljantno, nepogrešivim tehničkim i umjetničkim majstorstvom.

Najvažnija figura u povijesti tanga je argentinski skladatelj i instrumentalista Astor Piazzolla (1921–1992), koji u svojim djelima majstorski koristi klasičan tango kao i onaj protkan elementima jazza i klasične forme. Na kraju glazbene večeri iz njegova ciklusa »Četiri godišnja doba Buenos Airesa« čuli smo Ljeto, Jesen i Zimu (1989), izvorno pisane za violinu, klavir, električnu gitaru, kontrabas i bandoneon (vrsta harmonike), u briljantnoj obradi Josea Bragata (1915-2017) argentinskog čelista, dirigenta i aranžera.

Smirenu glavnu temu Ljeto najprije donosi klavir, a zatim preuzima violina pa čelo čije se dionice vrlo vješto isprepliću uz naglašeni sinkopirani ritam. Jesen je melankolična ugođaja uz snažne akcente i dinamičke gradacije, a u stavku Zima koja je u cjelini obojena argentinskom folklornom glazbom, oduševljava majstorska upotreba skladateljske tehnike kontrapunkta.

Predanost glazbi

Pijanistica Vardzelashvili tehnički dorađenom svirkom postiže moćnu klavirsku zvukovnu izražajnost, oduševljava muzikalnost i ljepota razrađene legato fraze violinistice Zhuk dok nam Stanković otkriva jasnoću i izražajnost sočna i bogata čelistička vibrato tona velikog dinamičkog raspona. Svojim su zajedničkim nastupom, zvukovnom skladnošću, ritmičkom preciznošću i potpunom predanošću glazbi koju izvode ostvarili sjajne umjetničke kreacije u komornom muziciranju.