Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1
Sutra: 3° 3° 1
15. prosinca 2018.
Klimt kao brend

Blago na stropu "Zajca": Bili smo na predavanju Irene Kraševac o slavnom slikaru

Foto: Sergej Drechsler
Foto: Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 15. studeni 2018. u 17:26 2018-11-15T17:26:14+01:00

Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu održala je predavanje na riječkom Filozofskom fakultetu, na kojem je podsjetila na važna djela povijesti umjetnosti koja se nalaze u HNK-u Ivana pl. Zajca, kakvih u hrvatskoj umjetničkoj baštini nema, a  koja su dugo bila zanemarena

RIJEKASlika kao što su Klimtove u riječkom kazalištu nema, a njegova popularnost i umjetnički značaj djela u »Zajcu« mogli bi od Gustava Klimta stvoriti svojevrsni novi riječki brend, zaključak je to zanimljivog predavanja pod nazivom »Slikar koji se nije želio svidjeti mnogima«, što ga je Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu održala na riječkom Filozofskom fakultetu.

Kraševac je o životu i radu toga velikog slikara, kojeg Austrijanci zovu umjetnikom stoljeća, govorila kroz prizmu njegove iznimne popularnosti u Europi, ali i kroz veze s Hrvatskom, posebice Rijekom i njenim kazalištem, te njegovim utjecajem na hrvatske umjetnike poput Ivana Meštrovića, svojevrsnog »trodimenzionalnog Klimta«.

– Gustava Klimta je na neki način vrijeme demantiralo, jer njegov postulat je bio da se ne želi svidjeti mnogima, pogotovo kada se okrenuo avangardnijem izrazu, da bi danas bio jedan od najpopularnijih slikara. Jedno istraživanje pokazuje da je prema spominjanjima u internetskim bazama Klimt odmah nakon Warhola i Picassa – objašnjava Kraševac.

Njegovi riječki radovi nisu vezani uz njegovu najpoznatiju, zlatnu fazu, već spadaju u ranije razdoblje njegove karijere. Raskošna arhitektura tadašnjih kazališta trebala je i raskošnu unutrašnjost pa braća Gustav i Ernst Klimt s kolegom Franzom Matschem prve poslove dobivaju upravo na projektima arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, autora riječkog, zagrebačkog te mnogih drugih kazališta u Europi. Na stropu »Zajca« nalazi se šest slika, koje su nastale u njihovom ateljeu Beču te su transportirane u Rijeku, a zanimljive su po tome što su trojica autora do tada zajednički potpisivali radove, dok su u Rijeci prvi put slike posebno potpisane.

– U Rijeci se nalaze važna djela povijesti umjetnosti koja su dugo bila zanemarena; ovakvih slika u hrvatskoj umjetničkoj baštini nemamo. Ako izuzmemo dijelom Vlahu Bukovca ili kazališni zastor u Zagrebu koji je s tim antičkim motivima, nemamo takvih velikih forma prikaza antičkog žanra, zahvalne teme krajem 19 stoljeća. Jedino što se iz hrvatske povijesti umjetnosti može povezati s tim žanrom je Klimt u Rijeci. Doista imate blago na stropu HNK-a – smatra Kraševac.

Podsjetila je da se radovi trenutno nalaze na restauraciji u Zagrebu i Rijeci te da joj je iznimno drago što će Klimt svoje mjesto naći i u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture kada će Riječani moći, između ostalog, vidjeti i restaurirane slike iz »Zajca«.

– Klimt je mamac za publiku, ali treba naglasiti da on nije samo slavni »Poljubac«, koliko god Beč dobro koristi tu sliku za marketinške svrhe, niti ta ukrasna keramika, već iznimno važan umjetnik. On se vjerojatno okreće u grobu ako vidi koliko je danas popularan – zaključila je Kraševac.

Osim predavanja, na Filozofskom fakultetu je otvorena i izložba »Gustav Klimt – pionir moderne« sastavljena prema konceptu austrijske povjesničarke umjetnosti Sandre Tretter, koja ostaje otvorena do kraja prosinca.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka