Ravnatelj na polovici mandata

NIKO CVJETKOVIĆ Zajednica i inovativni iskoraci temelj su života knjižnice

Kim Cuculić

Osobno uvijek radije čitam klasičnu tiskanu knjigu - Niko Cvjetković / Snimio Ivica TOMIĆ

Osobno uvijek radije čitam klasičnu tiskanu knjigu - Niko Cvjetković / Snimio Ivica TOMIĆ

To će biti prostor u kojem će naši korisnici moći vrlo kvalitetno boraviti, pohađati programe knjižnice, učiti ili naprosto uživati u čitanju. Preseljenje GKR-a planira se u dvije faze. U prvoj fazi Dječja knjižnica »Stribor« seli u Dječju kuću. »Stribor« seli u 2020. godini, a sve lokacije Središnjeg odjela u 2021. godini



Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, na polovici je svog četverogodišnjeg mandata. Kad je prije dvije godine preuzeo tu funkciju, naglasio je da je pred Rijekom period intenziviranja kulturnih djelatnosti u kojem je Gradska knjižnica jedan od aktivnih sudionika, te potrebu daljnjeg razvoja adekvatne i kvalitetne usluge za građane.


Cvjetković je magistar knjižničarstva i profesor hrvatskog jezika i književnosti, a završio je studij knjižničarstva na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Od 2007. do 2016. godine bio je knjižničar u Pomorskoj školi u Bakru, a prije toga je radio i u Gradskoj knjižnici Rijeka.


Kad biste rezimirali protekle dvije godine, što biste izdvojili od onoga što ste uspjeli realizirati?




– Uvodno bih podsjetio da je Gradska knjižnica Rijeka kao narodna knjižnica živi organizam koji je u konstantnoj mijeni i treba odgovoriti novim izazovima. Potrebno je stalno pratiti informacijske i edukacijske potrebe korisnika, kao i njihove potrebe za kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena. U tome se pokušavamo profilirati, a u tim interesima i potrebama stalno podizati ljestvicu. U tom smislu smo kao na nekoj klackalici, jer s jedne strane pružamo korisnicima ono što žele i što im je potrebno, a opet radimo na tome da na neki način oblikujemo njihove čitateljske interese. Tu naš posao nikad nije gotov.


Niko Cvjetković, Gradska knjižnica Rijeka, GKR, Snimio Ivica TOMIĆ


Niko Cvjetković, Gradska knjižnica Rijeka, GKR, Snimio Ivica TOMIĆ



Kad me pitate što je učinjeno u protekle dvije godine, mislim da smo odradili uistinu posao za koji je potreban dobar i kvalitetan timski rad. Napravili smo važne programske, organizacijske i infrastrukturne iskorake koji su, između ostalog, rezultirali povećanjem broja članova kao i ostalih statističkih pokazatelja. U odnosu na 2015. godinu otvorena su dva nova ogranka knjižnice, revidiralo se rad bibliobusne službe, oformilo se integrirani odjel Stručne knjige, publicistike i periodike, omogućilo se online produljenje posuđene građe i korištenje RCC-a, plaćanje putem kreditnih kartica, imali smo niz vrlo uspješnih programa i aktivno smo radili na EPK projektima i suradnjama kao što su festival Tobogan ili Brickzine – a sve to uz svakodnevno pružanje knjižničarskih usluga našim članovima i to na deset lokacija i dva bibliobusa.  


Sve o čemu razgovaramo obuhvaćeno je i novim strateškim planom Knjižnice, koji je upravo u završnoj fazi izrade. I dalje imamo jednu od najnižih članarina u Hrvatskoj, a svi su programi – u prosjeku imamo tri programske aktivnosti dnevno – besplatni za članove Knjižnice. Magazin GKR-a također nije samo glasilo naše Knjižnice, nego ga prate kolege i korisnici iz cijele Hrvatske, a mi im nastojimo ponuditi svakakve zanimljive priče iz područja kulture – u širem smislu.


Novi prostor u »Benčiću«


U kojoj je fazi buduća zgrada GKR-a u sklopu bivšeg kompleksa »Benčić«?


– Što se tiče samoga projekta, njega vodi Odjel za kulturu Grada Rijeke, a u jednom širem građevinskom kontekstu revitalizacije cijelog kompleksa bivšeg »Benčića« i EPK. Mi se istinski veselimo novom prostoru koji grad Rijeka zaslužuje. Naša je Knjižnica od strane struke uvijek bila prepoznavana kao »avangarda« u Hrvatskoj te kao knjižnica koja ima kvalitetan rad i programe. Preseljenjem u novi i veći prostor, moći ćemo još kvalitetnije raditi. To će biti prostor u kojem će naši korisnici moći vrlo kvalitetno boraviti, pohađati programe knjižnice, učiti ili naprosto uživati u čitanju.


Preseljenje GKR-a planira se u dvije faze. U prvoj fazi Dječja knjižnica »Stribor« seli u Dječju kuću. To je jedinstveni projekt na razini Hrvatske, pa i šire. Usku programsku suradnju s drugim ustanovama, kao što su Art-kino, GKL Rijeka ili MMSU, već provodimo na festivalu Tobogan na kojem Gradska knjižnica Rijeka sudjeluje s radionicama koje su izuzetno dobro posjećene. Prebacivanje takvog načina rada u Dječju kuću bit će izvrsno, pogotovo za naše najmlađe sugrađane.


Niko Cvjetković, Gradska knjižnica Rijeka, GKR, Snimio Ivica TOMIĆ


Niko Cvjetković, Gradska knjižnica Rijeka, GKR, Snimio Ivica TOMIĆ



Kad je riječ o preseljenju, nije dovoljno knjige samo spakirati i premjestiti jer tada nismo ništa napravili. Potrebno je uvesti i novi sustav signatura, programe i usluge koje će omogućiti novi prostor, a o čemu se već aktivno promišlja te nanovo obraditi svaku knjigu, a u središnjem odjelu ih ima oko 150.000. U novoj zgradi koristit ćemo nove tehnologije, koje će omogućiti samozaduživanje i samorazdruživanje knjiga koje će biti moguće od 0 do 24 sata. Vjerujem da će sve to prouzročiti još jedan kvalitativni skok korištenja Knjižnice, koji će najbolje osjetiti naši sugrađani.


Znači li to i zapošljavanje novih kadrova?


– I sad radimo ispod standarda što se tiče broja djelatnika, ali se uspijevamo organizirati i, što je najbitnije, to korisnici Knjižnice ne osjete. S obzirom na opseg programa, u 2019. i 2020. svakako ćemo morati angažirati još ljudi. Trenutačno u odjelu Programa rade samo dva djelatnika, a programi za 2020. bit će produkcijski zahtjevniji i to neće moći sami.


Kad bi se trebala dogoditi preseljenja?


– Planirano je »Stribor« preseliti u 2020. godini, a sve lokacije Središnjeg odjela u 2021.


Američki i Poslovni kutak


Što biste istaknuli na planu programske aktivnosti?


– Programska aktivnost Knjižnice je vrlo bogata, ali kao veliku novost u odnosu na 2016. godinu svakako bih izdvojio Američki i Poslovni kutak. Američki kutak realiziran je u suradnji s veleposlanstvom SAD-a, što nam omogućuju građenje nadstandarda i uvođenje novih tehnologija koje si inače ne bismo mogli priuštiti. Američki kutak i suvremene tehnologije smještene su u našem ogranaku na Trsatu, koji je na izvrsnoj poziciji i kojim je istočni dio grada dobio ogranak. Poslovni kutak je naš »izlet« u gospodarske vode i iako u početku nismo bili sigurni hoće li privući veliki broj ljudi, pokazao se uistinu uspješan – i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu. Sukladno svjetskim trendovima, planiramo i razvoj »zelene knjižnice« čime ćemo, nadam se, zadovoljiti taj zeleni aspekt.



Kao jedan od primarnih ciljeva koje sam si zadao na početku mandata bilo je povećanje broja članova Knjižnice, a time i posudbe knjiga, pregleda kataloga i web-stranice. U tome smo i uspjeli, jer smo s 30. prosincem 2015. imali nešto više od 18.000 članova, a s 30. prosincem 2017. prešli smo brojku od 20.000 članova. Povećanje je to od gotovo 2.000 članova. Osim porasta broja članova i porasta broja posuđenih knjiga, postoje i drugi mjerljivi pokazatelji. U 2017. naša web-stranica bila je posjećena 514.777 puta, katalog 1.539.035 puta, a imali smo gotovo 17.000 posjetitelja i sudionika na našim programima.Želja nam je da budemo još aktualniji u smislu usluga, jer knjižnice već odavno nisu mjesta na koja se samo dolaze posuditi knjige. Od 1. lipnja ove godine postupno prelazimo na nove članske iskaznice, koje će se moći koristiti u cijelom sustavu GKR-a – i u knjižnici Čavle, te u knjižnici »Vid Omišljanin« u Omišlju, koja je naš prvi otočni ogranak.


Gradska knjižnica Rijeka prepoznatljiva je i po svojim bibliobusima. Imate li i vezano za njih neke planove?


– U zadnje dvije godine rekonstruirali smo bibliobusnu službu. Županijski bibliobus imao je minimalne korekcije voznog reda jer je bilo potrebno uvesti neka nova stajališta. S druge strane, gradski bibliobus je otvaranjem novih ogranaka malo počeo gubiti na svojoj primarnoj funkciji. Budući da nam je bitna edukacijsko-odgojna funkcija knjižnice, dodatno smo se posvetili tom aspektu i u usluge Gradskog bibliobusa uključili 15 dječjih vrtića, čime smo se pridružili i kampanji poticanja čitanja od najranije dobi. Članarina na bibliobusu za vrtićarce je besplatna. Ova inicijativa je jako lijepo prihvaćena. Ovom prilikom podsjetio bih i da je Gradska knjižnica Rijeka prva u Hrvatskoj imala bibliobus i sljedeće godine slavimo 50 godina bibliobusne službe. U suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom i EPK-om planiramo veliki festival u lipnju 2019. Uz stručni dio, organizirat ćemo festival bibliobusa iz Hrvatske i Europe, što će – vjerujem – biti najzanimljivije najmlađima. Bibliobusi će biti otvoreni za građanstvo, a planirano je da budu izloženi bibliobusi od bibliokombija do raznih bibliobusa koji imaju cijeli tehnološki dio, poput 3D printera i slično. Bibliobusi su u vizualnom smislu možda i najatraktivnije što knjižnice mogu ponuditi. Kako objašnjavate da je broj članova GKR-a porastao? Naime, već godinama slušamo da ljudi sve manje čitaju knjige, a statistike za Hrvatsku u tom pogledu nisu baš obećavajuće.

– Činjenica je da općenito opada broj korisnika knjižnica, ali mi izgleda idemo protiv takvih trendova. Mislim da se radi o spletu više čimbenika. Jedan od njih je taj što smo pokušali probiti četiri zida knjižnice i doći među ljude. Knjižnica je postala vidljivijom, u čemu je vrlo važna i komunikacija prema građanima. Otvorena su i dva nova ogranka, a preuredilo se i prostor u Palači Modello čime je postao ugodniji za boravak i rad. Novim sadržajima uspjeli smo privući interes korisnika i medija. Gradska knjižnica Rijeka trudi se raditi za sve svoje građane te im nuditi sadržaje koji mogu biti zanimljivi i korisni. To što su nam korisnici u porastu, najbolje je priznanje.


Niko Cvjetković, Gradska knjižnica Rijeka, GKR, Snimio Ivica TOMIĆ


Niko Cvjetković, Gradska knjižnica Rijeka, GKR, Snimio Ivica TOMIĆ



Knjiga neće izumrijeti


Koliko Riječani, prema vašem iskustvu, čitaju?


– Premda stalno slušamo da se ne čita, osobno mislim da se nikad prije u povijesti nije čitalo koliko danas. Drugo je pitanje tko, zašto i što čita – tu ne postoji algoritam kojim se to može izračunati. Svatko može naći ono što njemu paše. Knjige s ljestvica čitanosti jedna su od smjernica, ali to je opet stvar osobnog ukusa. Riječani čitaju i to iz različitih razloga – neki jer moraju, neki jer žele nešto naučiti, a neki jer naprosto uživaju u čitanju. I svaki od tih razloga je valjan i legitiman. Knjižnice moraju zadovoljiti sve te potrebe i omogućiti ljudima kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Narodne knjižnice trebaju usmjeravati i odgajati nove generacije. Naša Knjižnica jako je okrenuta djeci i taj naš trud pogotovo se vidi u dječjoj populaciji. To su naši budući korisnici.


Hoće li kultura knjige izumrijeti?


– Mislim da neće, nikad. Osobno uvijek radije čitam klasičnu tiskanu knjigu nego e-knjigu. Živimo u kaotično vrijeme, a na knjigu se treba usredotočiti i u tom trenutku postoji samo ona i ništa drugo.