Knjige Prima Levija moraju u obveznu lektiru, izjavio je večeras Seid Serdarević, vlasnik i urednik izdavačke kuće Fraktura, predstavljajući u Židovskoj općini Zagreb dva novija Frakturina prijevoda talijanskog pisca Prima Levija, koji je o vlastitim patnjama u nacističkome logoru Auschwitz svjedočio u autobiografskom djelu “Zar je to čovjek” iz 1947, te u svojoj posljednjoj knjizi “Utopljenici i spašeni”, zbirci eseja o iskustvu logora i antropološkoj mogućnosti postojanja toga paklenskog mjesta.Ta dva klasična naslova literature o nacističkim logorima na hrvatski je preveo Tvrtko Klarić, koji priprema prijevode još dvije knjige znamenitoga talijanskog pisca, a uskoro ih kani objaviti Fraktura.
“Zar je to čovjek” neveliko je, ali silno potresno dokumentarno svjedočanstvo o Levijevu zatočeništvu u Auschwitzu, u koji je deportiran u veljači 1944, kao 24-godišnji talijanski Židov, i ondje ostao do oslobođenja 27. siječnja 1945. Pisati je počeo kriomice već u logoru, a knjigu objavio 1947. u Italiji, da ona s vremenom postane klasikom logorološke literature dvadesetog stoljeća, i jednom od najvažnijih knjiga o Auschwitzu uopće.
“Utopljenici i spašeni” zbirka je eseja koju je Primo Levi objavio godinu prije smrti, 1986. U njoj, s vremenske distance od četrdeset godina, nastoji objasniti mogućnost organiziranoga zločina i patnje takvih razmjera, razumjeti sjećanje žrtava ali i zločinaca-počinitelja, psihološke uvjete da bi se postalo zločincem, a piše i o pismima što ih je primio od Nijemaca koji su, u njemačkome prijevodu, pročitali “Zar je to čovjek”.Govoreći u Židovskoj općini Zagreb, gdje je prvo izdanje Klarićeva prijevoda “Zar je to čovjek” predstavljeno prije točno 25 godina, Frakturin urednik Seid Serdarević Levijeve je knjige nazvao “univerzalnim djelima” majstora riječi “na kojima se vidi razlika između pisca i svjedoka”. Levi, kazao je Serdarević, govori o strahotama o kojima se “mora uvijek iznova govoriti”, naročito danas, kada je sve manje živih svjedoka, i naročito u Hrvatskoj, zemlji u kojoj se negira istina o ustaškome logoru smrti Jasenovac, i čija vlada financira negacionističke udruge.
“Preko interneta i društvenih mreža dijelom svakodnevice postaju lažne teze krivih autoriteta, i zato treba uporno objavljivati istinite knjige i o njima govoriti”, kazao je Serdarević, iznoseći plan da Fraktura na hrvatskome objavi cijeli opus Prima Levija, što bi bila “važna kulturna, povijesna ali i politička činjenica”.Publicist Branimir Pofuk govorio je o Primu Leviju kao o “pobjedniku ljudskosti”, koji u ‘Zar je to čovjek’ “ne daje odovore, nego od čitatelja traži da na to pitanje sam odgovori”.Prevoditelj Tvrtko Klarić ispripovijedao je sudbine ljudi koje Levi spominje u knjizi, dok je Klarićev fakultetski profesor talijanskoga, akademik Mladen Machiedo, govorio o širemu Levijevu opusu, koji nadilazi temu o zatočeništvu u Auschwitzu.Odabrane ulomke dojmljivo je čitala umirovljena spikerica Hrvatskog radija Vlatka Bjegović.
