Predstavljanje

Novi roman Zorana Žmirića ”Pacijent iz sobe 19”: Druga strana priče o ratnom herojstvu koja nas je odgojila

Kim Cuculić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler



RIJEKAVelika gužva vladala je na večerašnjem predstavljanju romana »Pacijent iz sobe 19« riječkog i hrvatskog autora Zorana Žmirića u antikvarijatu »Ex libris«. Riječ je o njegovoj osmoj knjizi, drugoj u izdanju Hena coma, čiji je glavni lik gradski dečko Vanja Kovačević koji je na svoj devetnaesti rođendan poslan u rat. Dan prije toga u klubu »Palach« ispijao je pivo i mahao DJ-u da pusti Sisters of Mercy, a 25 godina kasnije doveli su ga pred psihijatra kojemu će objasniti zašto je sebi učinio nešto nezamislivo. U tom monologu pred psihijatrom on progovara o mnogim ključnim točkama svog djetinjstva, odrastanja, ratovanja, očinstva, preživljavanja i ubijanja.


Simbolika broja 19


U razgovoru koji je sa Žmirićem vodio književnik Enver Krivac autor je kazao da je »Pacijent iz sobe 19« duhovni »brat blizanac« njegova hit romana »Blockbuster«, kojemu je tema također rat. Na Krivčevo pitanje zašto je opet napisao ratni roman, Zoran Žmirić je odgovorio:– S ratom više nemam problema, s njim sam odavno raščistio. Ovaj roman nastao je kao reakcija na stvari koje se događaju u Hrvatskoj. I trideset godina nakon rata mi izvlačimo utrobu te crkotine. Odgojeni smo na herojstvu i partizanskim filmovima, ali je rijetko ispričana druga strana priče. Vanja Kovačević, pacijent iz sobe 19, lik je opterećen raznim traumama. U tome mu je, paradoksalno, jedina svijetla točka za koju se može uloviti glazba benda Sisters of Mercy, koja je teška i depresivna. No prema onome što proživljava moj lik, to je »kamilica«. A broj 19 u naslovu knjige nema veze s numerologijom, nego glavni lik stalno pridaje značenje tome broju, što je besmisleno – osvrnuo se Žmirić.

Big in Ukraine


Govoreći o svojoj spisateljskoj disciplini, objasnio je da svoje tekstove najprije »piše« u glavi, a zatim ih dugo promišlja i obično u vidu ima cijelo djelo – od početka do kraja. Međutim s »Pacijentom« to nije bio slučaj, jer je on nastao iz fragmenata koje je kasnije povezao u cjelinu. Čitav roman izrastao je iz prvog poglavlja, koje je nastalo u povodu Noći velikog čitanja književne skupine Ri Lit.


U romanu je dotaknuto i poratno vrijeme, u kojemu se tematiziraju političke malverzacije. Za brojne likove ovoga djela Žmirić je rekao da su svi stvarni, ali se radi o zbroju raznih iskustava. Zoran Žmirić govorio je i o velikom uspjehu »Blockbustera« u Ukrajini, u kojoj je ovaj njegov roman hit već mjesecima i jedna od najvažnijih knjiga posljednjih godina.– Tema »Blockbustera« Ukrajincima je jako interesantna. Ondje veterani pišu o bolnim iskustvima rata, ali nemaju odmak od toga. Zanimljivo je da je Hrvatska Ukrajincima uzor, jer smo savladali neprijatelja koji je bio puno jači od nas, ušli smo u NATO i EU. Začudilo me da smo mi nekome uzor – sa smijehom je zaključio Žmirić, u čijem novom romanu ima i duhovitih dijelova. Zoran Žmirić kazao je da su ga u Ukrajini tretirali kao nekog jako važnog, dok on sebe doživljava samo kao tipa koji piše i to njegovi susjedi s Krnjeva čak i ne znaju. Doznali smo i da je prvo poglavlje »Pacijenta« prevedeno na ukrajinski jezik, kao i na engleski. U Irskoj, gdje Žmirić trenutačno živi, pitali su ga je li njegov roman horor?Urednički pečat romanu dala je Marina Vujčić, uz direktora i osnivača Hene coma Uzeira Huskovića večeras prisutna u Ex librisu kao dio brojne publike, koja je po predstavljanju pohrlila kupiti knjigu i zatražiti potpis autora, tako da je prodano svih 40 primjeraka donesenih na predstavljanje.


Dugo Rijeka nije imala ovakvo »događanje naroda« na predstavljanju neke knjige kao što je to bilo večeras u Ex librisu. Svi koji su u Antikvarijat došli pa čak i 15-ak minuta prije službenog početka predstavljanja, morali su pokazati priličnu snalažljivost ako su željeli sjesti. To nije uspjelo ni riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu, koji je unatoč tome uredno odslušao cijelo predstavljanje, stojeći u uskom prolazu između knjiga, bez osobita »pregleda igre«.I u ovom tekstu neće biti »ali«, neće se izvlačiti krimeni, bahatosti, nedosljednosti ili nesposobnosti osobe Vojka Obernela, kao ni izvor ovoga ponašanja, nego će se bezrezervno podržati i pohvaliti model koji bismo mogli nazvati skandinavskim, ako bismo bili snobovi, a koji uključuje gradonačelnika osjetljivog na knjigu i kulturna pitanja i neosjetljivog na pitanja vlastite važnosti i veličine koja se ima iskazati u formi protokola što predviđa mjesto u prvom redu, najčešće nepopunjeno. I zato bravo, gradonačelniče, palac gore za ovakvo ponašanje. Davor MANDIĆ




Veliko zanimanje za promociju romana / Foto S. Drechsler


Veliko zanimanje za promociju romana / Foto S. Drechsler