Tisuću programa u 216 gradova

“Noć knjige” koja postaje tradicionalna manifestacija

Maja Hrgović

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

Više od polovice Hrvata baš nikad ne uzima knjigu u ruke – niti to želi; od tisuću ispitanika obuhvaćenih istraživanjem, 81 posto njih lani nije kupilo ni jednu knjigu, a 51 posto ispitanik kaže da ih baš ništa ne bi nagovorilo da posegnu za knjigom



ZAGREB Naziv manifestacije »Noć knjige«, u sklopu koje su jučer diljem Hrvatske održani razni programi vezani uz knjigu, čini se barem malo ironičan ako se u obzir uzme podatak da više od polovice Hrvata baš nikad ne uzima knjigu u ruke – niti to želi.


Istraživanje koje donosi uvid u čitalačke navike i kupnju knjiga u Hrvatskoj u prošloj godini, proveo je GfK na uzorku od tisuću ispitanika, a prema narudžbi Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i strukovne udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu. Predstavljanjem tih rezultata jučer je u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici službeno otvoreno peto godišnje izdanje ove manifestacije.


– Knjiga je zanemarena od državne politike. O tome svjedoči i činjenica da još nemamo Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, odnosno, ona nije upućena u saborsku proceduru iako je u mandatu prošle Vlade izrađena. Pozivamo Ministarstvo kulture da ispravi ovaj propust – rekao je jučer Nenad Bartolčić iz organizacijskog odbora Noći knjige, pozvavši također na provođenje kurikularne reforme.



Rezultate o poražavajuće niskom interesu Hrvata za knjigu predstavila je Tamara Kraus iz agencije GfK. Ovo su neki od zanimljivih podataka: Hrvate internet, glazba, filmovi, hrana i putovanja zanimaju više nego knjiga. Kao i prijašnjih godina, istraživanje je pokazalo da se najviše čita u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji, dok se ispod prosjeka čita u Slavoniji (30 posto). Žene predvode čitalačku populaciju udjelom od 54 posto. Od pročitanih knjiga, većina (53 posto) je posuđena u knjižnicama, dok se tek 32 posto odlučuje na kupnju u knjižarama ili kioscima. Šest posto ljudi kupuje knjige putem interneta. Većinu od 66 posto ljudi zanima beletristika. Publicistiku prati njih 29 posto. I dalje opada interes za domaće autore – istraživanje pokazuje da je njihove knjige čitalo 15 posto ispitanika; godinu ranije 19 posto, istraživanje objavljeno u 2014. pokazalo je 27 posto, a godinu ranije 25 posto. Od tisuću ispitanika obuhvaćenih istraživanjem, 81 posto njih nije kupilo ni jednu knjigu, a kao glavni razlog naveli su (52 posto njih) da im knjige ne trebaju, niti ih zanimaju. Kao drugi razlog navode financijsku nemoć. Dio onih koji knjige nisu kupovali (39 posto) dali bi se  nagovoriti na kupnju kad bi knjige bile jeftinije. No, 51 posto ispitanika izjavilo je da ih baš ništa ne bi nagovorilo da posegnu za knjigom.


Noć knjige obuhvatila je više od tisuću programa u 216 gradova i mjesta diljem Hrvatske, a veći dio njih – čak 271 program – održan je u Zagrebu. Na sudjelovanje se prijavilo 450 sudionika – knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, instituta, kulturnih centara, udruga, muzeja, galerija, udruženja pisaca i ljubitelja knjige. Osim susreta pisaca s publikom i predstavljanja knjiga, manifestacija je uključila i akcijske prodaje knjiga, izložbe, radionice, kvizove, dramske izvedbe, glazbene slušaonice i projekcije filmova. Sudjelovalo je i 28 vrtića i 121 škola. Knjižnice su nudile besplatne upise i vraćanje knjiga bez zakasnine.


U fokusu ovogodišnje Noći knjige dva su velika pisca svjetske književnosti – Shakespeare i Cervantes. Ovih dana obilježava se 400. obljetnica njihovih smrti, koja se podudara sa stotom obljetnicom prvog izdanja »Priča iz davnine« Ivane Brlić-Mažuranić.