Poput "Pčelice Maje" Bruna Bjelinskog, i Skenderova opera "Šuma Striborova" mogla bi postati hit riječke i drugih opernih kuća u Hrvatskoj i redovita repertoarna predstava ove operne kuće
Predstava traje nešto duže od sata, bez stanke, što prođe u tren jer u njoj ostvaren izvrstan spoj tona, pokreta, boja i sadržaja
Libreto je napisao je Ozren Prohić, prema bajci »Šuma Striborova« velike hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić (1874-1938), koja je živim i plastičnim stilom pisala za djecu, čime se uvrstila u klasike naše dječje kniževnosti. Mjesto radnje je Striborova šuma i selo, vrijeme davno, tema je ljubav majke prema sinu, s uvijek aktualnom porukom da dobro pobjeđuje zlo.
Ravnoteža pokreta i sadržaja
Prema bajkovitom libretu, Skender je skladao suvremenu glazbeno-scensku priču. U partituri se pokazao vrsnim orkestratorom, koji primjereno spaja soliste i pojedine grupe instrumenata u stvaranju ugođaja, a dramatsku snagu postiže disonantnim akordima limenih puhačkih instrumenata. Nastala je tako nova hrvatska opera, koja bi sadržajno trebala biti namijenjema slušateljima i gledateljima različite dobi, odnosno opera »za male i velike«.
Ansambl riječke Opere djelo je postavio na scenu u koprodukciji s Muzičkim bijenalom Zagreb.
U glavnim ulogama nastupaju solisti riječke Opere – Stribora dojmljivo tumači Siniša Štork, a Malika Tintilinića s mnogo scenske i glasovne prpošnosti maestralno igra Sergej Kiselev. Primadona riječke opere Mirella Toić u ulozi Majke, glasovno se prilagodivši karakteru lika, bila je sugestivna, a Voljen Grbac kao njezin Sin, siguran u nastupu.
U spontanosti, uvjerljivosti i glasovnoj autentičnosti impresionirala je Kristina Kolar kao Snaha – guja, kojoj su glazba i kostim kao skrojeni za njen glasovni i glumački potencijal u kreaciji ovog složenog i zanimljivog lika.
U ulozi Djevojčice simpatična i glasovno raspjevana bila je Marijana Radić, a ulogu pripovijedača, koji spaja pojedine glazbene numere, dobro je ostvario Robert Kolar.
Poput »Pčelice Maje« Bruna Bjelinskog, i Skenderova opera »Šuma Striborova« mogla bi postati hit riječke i drugih opernih kuća u Hrvatskoj
Režijske zamisli Ozrena Prohića odlično su realizirane pa je na sceni uspostavljena ravnoteža pokreta i sadržaja radnje.
Scenografija Dalibora Laginje funkcionalno je i dobro ukomponirana u događanja, a sukladno karakteru djela, prizori na sceni izmjenjivali su se dinamično, gotovo u filmskoj maniri. Maštovitost i majstorstvo u kostimografiji pokazao je Juraj Zigman, čiji su kostimi dali poseban pečat događanjima na sceni.
Izdvojili su se osobito atraktivni kostimi Snahe – guje, Majke i Stribora. Uspješni su bili koreografkinja Maja Marjančić i oblikovatelj svijetla Deni Šesnić.
Estetika za sve uzraste
Zbor je glasovno bio kompaktan i okretan, posebice muški dio ansambla (uvježbao Igor Vlajnić), a osim u pjevanju, članovi zbora potvrdili su se i kao vješti plesači. U predstavi sudjeluju i polaznici Glazbenih radionica za djecu »Čičak Mužičak« Rijeka.
Dirigentica Nada Matošević ostvarivala je skladateljeve glazbene ideje.
Čitav je ansambl vodila motivirano, razigrano i pedantno, što se odrazilo na postignutu potrebnu dinamiku i tempo predstave. Valja naglasiti da je postavljanje ove opere iziskivalo mnogo truda i timskog rada, a praizvedba je rezultat zajedničkog promišljanja i zalaganja svih sudionika predstave.
Predstava traje nešto duže od sata, bez stanke, što prođe u tren jer u njoj ostvaren izvrstan spoj tona, pokreta, boja i sadržaja. Svojom estetikom privlačna je publici svih uzrasta. Među publikom na praizvedbi opere bilo je dosta djece s roditeljima koji su izvođače ispratili dugim pljeskom i time izrazili svoje oduševljenje.
Poput »Pčelice Maje« Bruna Bjelinskog, i Skenderova opera »Šuma Striborova« mogla bi postati hit riječke i drugih opernih kuća u Hrvatskoj i redovita repertoarna predstava ove operne kuće. Nakon praizvedbe svi koji žele pogledati ovu doista maštovitu i vedru glazbeno-scensku predstavu u ovom ciklusu, reprize su na rasporedu 15., 16. i 18. travnja.
