Stalni postav

»Tragovi vremena« – putokaz za povijesni hod po županiji

Nela Valerjev Ogurlić

Novi stalni postav pod nazivom »Tragovi vremena« bit će uređen na drugom katu Guvernerove palače, a prva cjelina – »Zavičajni memento« – prezentira niz vrijednih arheoloških nalaza od mlađeg kamenog, bakrenog te brončanog doba do vremena kasne antike i ranobizantskog razdoblja



RIJEKA » Otvaranjem prve cjeline novog stalnog postava, koja obuhvaća razdoblje od prapovijesti do kraja šestog stoljeća, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja obilježio je ovogodišnju Europsku noć i Međunarodni dan muzeja. Novi stalni postav pod nazivom »Tragovi vremena« bit će uređen na drugom katu Guvernerove palače, na površini od oko 800 četvornih metara, a prva cjelina pod nazivom »Zavičajni memento« prezentira niz vrijednih arheoloških nalaza od mlađeg kamenog, bakrenog te brončanog doba do vremena kasne antike i ranobizantskog razdoblja.


Vrijedna arheološka građa iz muzejskih čuvaonica time napokon postaje stalno dostupna pogledu javnosti, ali i više od toga, jer atraktivno dizajniran postav osim vizualnog nudi mogućnost doživljaja i svim drugim osjetilima, pa posjetitelj ima priliku upoznavanja zavičaja i njegove baštine kroz mirise, zvukove, dodire, a nudi mu se i niz poticaja za samostalno istraživanje.


Osobna iskaznica


– Stalni postav je osobna iskaznica svakog muzeja, a naša je bila već odavno istekla, oronula i stara. Dugo je trebalo da je obnovimo, a sad konačno možemo biti ponosni da u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji imamo priliku pokazati arheološku baštinu na način koji poštuje sve postulate struke, a istodobno je dovoljno atraktivan i poticajan za djecu i za odrasle, kazala je ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tea Perinčić.




   Susret s novi postavom počinje već na pristupnim stepenicama, gdje posjetitelji u spiralnom usponu, kao da izranjaju iz dubine mora, mogu razgledati 22 antičke amfore za prijevoz ulja i vina, izronjene u akvatoriju Kvarnera. Dolaskom na drugi kat dočekuje ih niz malih senzacija, pa tako u prostor ar-heološke prezentacije ulaze iz predvorja, preko interaktivne projekcije morskog plićaka, u kojem se ribe i valovi gibaju ovisno o kretnjama posjetitelja.


   Na ovom mjestu nalazi se i polica s nizom prepoznatljivih zavičajnih simbola, prirodnih i kulturnih fenomena, prikazanih fotografijom, zvučnim zapisima i konkretnim predmetima. Tako primjerice uz slike narodne nošnje Suska, bakarskih prezida, mrgara, bjeloglavog supa, lokvarske jame, u polici nalazimo i bakarsku vodicu, sopile s pratećim zvučnim zapisom koji se aktivira pritiskom dugmeta, kao i onaj uz prikaz Bašćanske ploče, uz koju čujemo i tekst izgovoren na starohrvatskom jeziku. Tu je i kutija s krznom ovce koje se može i opipati, kao i jedna s mirisnom kaduljom, a u pretincima se nalaze i primjerci karakterističnog drveća ovoga podneblja, kao i tri vrste tla – crvenice, ilovače i crnice.


Suvremena tehnologija


Na jedru pod stropom projiciraju se slike kulturne baštine, dok se na zasebnom ekranu kojeg uokviruje maska u obliku Primorsko-goranske županije izmjenjuju slike njezine prirode.


   – U prezentaciji smo koristili sve mogućnosti suvremene tehnologije sa željom da svi koji dođu, pa i najmanja djeca, ponesu sa sobom nešto iz ovog muzeja i požele se vratiti. Željeli smo im ponuditi što više mogućnosti istraživanja, što više razloga da se zadrže u prostoru, a ne da njime samo prošetaju kao pasivni promatrači. Stoga je cijeli postav zamišljen interaktivno. Na prvoj razini prezentacije imamo arheološku građu izloženu u vitrinama s pratećim legendama, na drugoj interaktivnu računalnu kartu s 50 odabranih arheoloških lokaliteta na području županije koja se aktivira dodirom i nudi mogućnost dodatnih informacija, a tu je i studijski depo sa 135 malih ladica koje će biti popunjenje predmetima iz pojedinih razdoblja, kao poticaj daljnjem istraživanju. Uz vodstvo kustosa predmeti će se moći i dirati, a taj je dio naročito namijenjen slijepim i slabovidnim osobama, jer želimo da taktilno osjete karakteristike keramičkih, staklenih ili metalnih predmeta dok im se o njima govori, kaže Margita Cvijetinović Starac, koja je osmislila muzeološki koncept novog stalnog postava.


   – Za razliku od starog postava koji je kronološkim sistemom težio predstavljanju sveukupne povijesti, ovaj će staviti naglaske na one segmente za koje imamo najviše građe, jer za drugo nemamo prostora, tako da šetnjom kroz postav posjetitelj dobije putokaz za povijesni hod po županiji, odnosno našemu zavičaju. Prva tematska cjelina zauzima otprilike desetinu budućeg postava, jer što idemo dalje u povijest, to imamo manje građe, tako da divovskim korakom gazimo kroz stoljeća, dajući samo natuknice i naznake – kaže Margita Cvijetinović Starac koja se nada da će druga cjelina pod nazivom »Dolazak Hrvata« biti otvorena do kraja godine, a daljnja će realizacija ovisiti o financijskim mogućnostima, kao i građevinskoj sanaciji krovišta koja je preduvjet nastavku uređenja novoga postava.


Ostavština Liburna


Arheološka građa razvrstana je u više tematskih cjelina, među kojima posebnu temu čini ostavština naroda Liburna, kao i proces romanizacije i urbanizacije našeg kraja započet antičkom civilizacijim, a posebnim nizom izdvojenih predmeta predstavljeni su i arheološki nalazi otkriveni unutar grada Rijeke, odnosno antičke Tarsatike. Cijeli jedan zid prekriven je Klobučarićevim crtežom Rijeke iz 1579. godine, a djelovi slike izlaze u prostor kao male vitrine koje pozivaju na otkrivanje u njima skrivenih predmeta.


   – Željela sam da posjetitelj ulaskom u prostor osjeti atmosferu teme u kojoj se nalazi, nastojeći je dočarati svim mogućim sredstvima, tako da sva osjetila budu uključena. S obzirom na to da imamo mnogo vrijednih predmeta koji moraju ostati zaštićeni pod staklom i nije ih moguće dirati, interakciju sam nastojala potaknuti tako da posjetitelj otvaranjem neke ladice i ormarića sam nešto otkrije, kaže dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.


Neistraženi lokaliteti


Autori prve izložbene cjeline novoga stalnog postava su Margita Cvijetinović Starac, Željka Cetinić, Jasna Ujčić Grudenić te Ranko Starac koji je uz otvaranje održao i predavanje u kojem je skrenuo pažnju na desetak arheoloških lokaliteta na području Primorja i otoka Krka koji nisu dovoljno poznati, niti istraženi, a imaju posebnu vrijednost ne samo u smislu očuvanja kulturne baštine već i potencijal da postanu turističke atrakcije. Liburnijski limes, kasnoantička utvrda kod Pasjaka, gradina Solin iznad Kostrene, ranokršćanski kompleks Cickini kraj Malinske ili bazilika između Jurandvora i Baške s mozaicima iz 5. stoljeća samo su neki od takvih lokaliteta.


   No, Starac je upozorio i na veliki problem nedostatka kadra, kao prepreku bržoj i kvalitetnijoj prezentaciji baštine, jer u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji radi tek šest arheologa, od kojih su dvojica državni službenici, dok ih je u susjednoj Istarskoj županiji samo u Puli zaposleno tridesetak.