Od 2. ožujka

Bijenale industrijske umjetnosti: Rudnici u Labinu postat će rudnici kulture

Maja Hrgović

Foto N. Reberšak

Foto N. Reberšak

Nakon pilot projekta održanog u rujnu i listopadu 2014. godine Labin Art Express organizirat će prvo Bijenale industrijske umjetnost  s jednom glavnom izložbom, puno popratnih događanja i međunarodnim zvijezdama

ZAGREB Devedeset petu obljetnicu uspostave Labinske republike, iznjedrene iz ustanka labinskih rudara 1921. godine, koji se smatra prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće, Labin Art Express obilježit će novim umjetničkim festivalom – Bijenaleom industrijske umjetnosti (IAB). Ambiciozna međunarodna manifestacija koja je jučer predstavljena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, otvara se 2. ožujka, na dan kad su istarski rudari uzeli stvar u svoje ruke i jasno izrazili otpor nadolazećoj plimi fašizma, a trajat će punih sedam mjeseci, do 30. rujna.Dean Zahtila, predsjednik Labin Art Expressa, govorio je o idejnom ishodištu bijenala i važnosti rudarskog ustanka za ukupnu kulturnu i društvenu povijest Labina.

– Već dugo želimo zaštititi rudnike za koje vjerujemo da će postati generator razvoja cijelog grada, da će oni svojom umjetničkom djelatnošću probuditi i turizam. Trebalo nam je deset godina da uvjerimo javnost i grad da nam ovo treba – rekao je Zahtila.


Podrška vlasti


Podrška vlasti napokon je stigla kao potvrda razrađenoj ideji i predanom radu – jučer je o projektu s puno entuzijazma govorila izaslanica gradonačelnika Labina, Loredana Ružić Modrušan. Program obilježavanja 95. obljetnice Labinske republike odvijat će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.



Selektorica barunica Durini pozvala 64 umjetnika različitih generacija i nacionalnosti iz cijelog svijeta, koji će radove dostaviti o svom trošku. Ukupno gotovo stotinu domaćih i stranih umjetnika okupit će se oko teme »Utopija = Realnost«, a središnji događaj bit će izložba velikog njemačkog majstora Josepha Beuysa, inspirirana njegovim radom – projektom »Difesa della Natura«.





– Drago mi je da je ova konferencija održana baš u Zagrebu, kao dio promocije Labina, koji zaslužuje pažnju šire javnosti. Kraj devedesetih označio je i kraj rudarenja, ali u našoj svijesti ostalo je to nešto od rudara: imamo njihovu smjelost, odvažnost. Rudnici ne smiju ostati samo u memoriji i svijesti građana, nego moraju biti i u funkciji građana. Odredili smo da rudnici u Labinu postanu rudnici kulture; tu će obitavati kulturnjaci, a pohodit će ih turisti. Labin je spremno krenuo otvarati te prostore – rekla je Loredana Ružić Modrušan.


– Publiku za festival treba stvarati, i mi ćemo to učiniti. Ali, prvo nam je trebala logistička podrška lokalne vlasti jer je projekt ambiciozan i financijski zahtjevan, rekao je Zahtila, predstavivši osnovni koncept Bijenala, kojemu je okosnica velika izložba s domaćom i međunarodnom selekcijom, a obogaćena sadržajnim popratnim programima.  Kustosica međunarodne selekcije je gđa Lucrezia De Domizio barunica Durini, dok je kustos hrvatske selekcije Branko Franceschi.


Jedna izložba, puno događanja


Na impozantnom popisu umjetnika su Marijan Molnar, Dragutin Trumbetaš, Igor Grubić, Tomislav Buntak, Dalibor Martinis, Dražen Budimir, Dubravko Mataković, Darko Bavoljak, Goran Škofić, Sandra Sterle, Marijan Crtalić te, u međunarodnoj selekciji, Sevil Amini, Renato Amoruso, Marco Agostinelli, Santiago Arranz, Marco Bagnoli, Waldo Bien, Andrea Cioni, Marc Claes…


Prvom izdanju Bijenala industrijske umjetnosti  (ili »umjetnosti i industrije«) prethodio je pilot projekt, realiziran u rujnu i listopadu 2014. godine, čiji je uspjeh nagovorio organizatore da u suradnji s Gradom Labinom i Istarskom županijom priređuju izložbu svake druge godine.


– Nakon pilot projekta ipak smo odlučili vratiti se konvencionalnijoj formi bijenala: bit će jedna glavna izložba i puno popratnih događanja. Smatrali smo da trebamo imati i međunarodne zvijezde. Velikodušna je bila pomoć barunice Durini koja je vjerovala u Labin Art Express, u kojem vidi primjer uspješne, kreativne industrijske umjetnosti – istaknuo je Branko Franceschi.Iako je Labinu zatvaranje rudnika bilo bolno, barem se nije dogodila zloupotreba rudnika u komercijalne svrhe – umjesto da, na primjer, postanu šoping centri, u njima će živjeti umjetnost.

– Nekadašnja labinska pobuna protiv fašizma ima simbolično značenje. Bila je potaknuta premlaćivanjem vođe sindikata rudara. A sve ovo što danas vidimo u našem društvu, ovo tonjenje u totalitarizme svih vrsta, i neoliberalističku koncepciju, narušenu humanu proizvodnju i gubitak prava radnika; prema tome se možemo postaviti tako da umjetnošću progovaramo o tim problemima – istaknuo je Franceschi koji vjeruje da će glas umjetnika donijeti neke promjene u ovoj u tranziciji zaglavljenoj zemlji.


Nadahnuto o Beuysu


Barunica Durini, mecena projekta i njegova aktivna sudionica, rekla je jučer kako ne želi da program bude dirigiran tržištem. Nadahnuto je govorila i o Josephu Beuysu u kojemu vidi dragocjen i prijeko potreban human odnos prema prirodi.


– Beuys je razvio umjetnost u obrani prirode. Iz nepoštivanja prirode, iz nehumanog odnosa prema prirodi razvilo se i to da je čovjek prema čovjeku postao nehuman, istaknula je barunica.Otvorenje Bijenala održat će se u KuC-u Lamparna u Labinu, 2. ožujka s početkom u 10 sati, U Gradskoj galeriji Labin i Narodnom muzeju bit će postavljene izložbe domaćih i stranih umjetnika, uz večer s pjesnikom rudarom Marinkom Kovačevićem. Na programu su promocije knjiga, projekcije filmova (projekcija filma »Beuys frames« o životu Josepha Beuysa), pješačenje »kovarskim« putevima do Raše…