Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Točka na P

kolumna KIM CUCULIĆ Strašne posljedice maloljetničkih brakova

Foto UNICEF
Foto UNICEF
Autor:
Objavljeno: 16. lipanj 2019. u 17:22 2019-06-16T17:22:31+02:00

U svijetu je trenutno 765 milijuna oženjenih dječaka i djevojčica od ukupno 2,2 milijarde djece na globalnoj razini. Rani brak donosi rano očinstvo i dodatni pritisak da se osigura obitelj, skraćuje i inače kratko obrazovanje te umanjuje mogućnost zapošljavanja

UNICEF je nedavno objavio podatke prema kojima je danas u svijetu oko 115 milijuna oženjenih dječaka, a jedan od petorice mladoženjom je postao prije navršene 15. godine života.

Analiza podataka o stanovništvu i braku u 82 zemlje pokazala je da je najviše maloljetnih mladoženja u Republici Centralnoj Africi s prevalencijom od 28 posto, a slijede Nikaragva s 19 i Madagaskar s 13 posto.

Dječaci zbog braka obično napuštaju školu, imaju ograničene ekonomske mogućnosti, podložniji su zlostavljanju i imaju više problema s mentalnim zdravljem od onih koji u brak ulaze kasnije.

Izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore izjavila je da brak krade djetinjstvo: »Maloljetni mladoženje prisiljeni su preuzeti odgovornost odraslih, za što vjerojatno nisu spremni. Rani brak donosi rano očinstvo, a uz to i dodatni pritisak da se osigura obitelj, skraćuje i inače kratko obraovanje te umanjuje mogućnost zapošljavanja.«

U svijetu je trenutno 765 milijuna oženjenih dječaka i djevojčica od ukupno 2,2 milijarde djece na globalnoj razini. Vjerojatnost od ranog braka veća je kod djevojčica, zbog čega su izložene zdravstvenim problemima vezanim uz maloljetničke trudnoće.

Jedna od pet žena u dobi od 20 do 24 godine bila je u braku prije svog 18. rođendana, dok je to isto bio jedan od 30 muškaraca. Kad bi sve djevojčice završile srednju školu, moglo bi se spriječiti više od 50 milijuna dječjih brakova, pa je jedan od globalnih ciljeva zaustaviti sklapanje dječjih brakova do 2030. godine – navodi se u članku koji je objavila Hina.

U mnogim državama brakovi maloljetnih osoba su zakonom zabranjeni, ali negdje ipak vlada običaj iznad zakona, naročito u malim lokalnim zajednicama. U zemljama s visokom stopom siromaštva, udaja mladih djevojaka predstavlja rješenje za obitelj koja se vodi logikom da će hraniti jedna usta manje.

Nije rijetka pojava udaje djevojčica za odrasle muškarce.Malavi je zemlja u kojoj postoji jedna od najvećih stopa maloljetničkih brakova na svijetu; jedna od tri djevojčice u Africi udaje se prije osamnaeste godine.

Vrhovna poglavarka Malavija Theresa Kachindamoto radi na raskidanju maloljetničkih brakova i uspjela je okončati 330 brakova. Zaslužna je i za donošenje zakona u Malaviju po kojem su brakovi koji se sklope između partnera mlađih od 18 godina ilegalni.

Izazvala je brojna negodovanja stanovništva, dobivala je prijeteća pisma, ali nije odustala – i dalje se bori da se dobna granica za sklapanje braka pomakne na 21 godinu.

Prema pisanju Al Jazeere, posljedice dječjih brakova su te da su djevojčice mladenke u prosjeku manje obrazovane, siromašnije i više na udaru seksualnog nasilja od žena koje se udaju kasnije u životu.

No kad se ekonomski utjecaj maloljetničkih brakova doda na ovu crnu listu, konačni račun je zapanjujući. Kako navode iz Međunarodnog centra za istraživanje žena i iz Svjetske banke, okončavanje prakse maloljetničkih brakova donijelo bi uštedu od više milijardi dolara godišnje.

Drugim riječima, svijet sebi više ne može dopustiti nastavak maloljetničkih brakova.Mnoge države su to već priznale. U Indoneziji, primjerice, gdje ekonomski utjecaj maloljetničkih brakova već negativno pogađa dugoročne procjene rasta, predsjednik Joko Widodo je poručio da će zabraniti ovu praksu, a to je značajno u državi gdje je 14 posto djevojčica u braku prije 18. rođendana.

No u većini država gdje je vrlo prisutno udavanje djevojčica, promjene se ne događaju dovoljno brzo. Iako se strategije razmatraju od Bangladeša i Zambije, financiranje programa za koje je dokazano da smanjuje stopu maloljetničkih brakova – kao što je unapređenje pristupa djevojčica zdravstvu, obrazovanju i obukama za zaposlenje – ostaje nedovoljno.

Smatra se da je obrazovanje ključno za budućnost djevojčica, odnosno da bi bile ravnopravne moraju imati pristup sigurnom i kvalitetnom obrazovanju koje im daje samopouzdanje i vještine za uspjeh.

Postizanje toga treba dugoročni angažman. Vlade počinju praviti korake prema smanjenju stopa maloljetničkih brakova i svake je godine sve manji broj djevojčica koje su primorane na brakove.

Nažalost, promjene se dešavaju presporo. Ako svijet značajno ne ubrza proces i poveća izdvajanja, brzi rast stanovništva će anulirati trenutne pozitivne rezultate i ponovo će rasti broj djevojčica mladenki.

Na Matrixworldu objavljen je zanimljiv tekst Danijele Nemeček o dječjim brakovima kao kulturoškom fenomenu s kojim se Europa ne zna nositi. S izbjeglicama su, naime, u Europu stigli i dječji brakovi.

Kako navodi Die Zeit, 2016. godine registrirano je 1.475 dječjih brakova među izbjegličkom populacijom, a 361 od toga uključuje osobu mlađu od 14 godina. Izbjeglice često dolaze iz zemalja koje nemaju reguliranu minimalnu dob za brak (uglavnom djevojčice), te nas može šokirati činjenica da su neke djevojčice udane čak i u dobi od 9 godina.

Zemlje koje nemaju reguliranu nikakvu dobnu granicu, podrazumijevaju da je seks izvan braka zabranjen, te zbog svojih tradicija, običaja i vjere žene djecu već i prije pubertetske dobi.

Takva je praksa prisutna u Libiji, Sudanu, Saudijskoj Arabiji, Iranu, Afganistanu i Pakistanu. Najviše maloljetnika u braku su djevojčice – 1.152, dok su ostatak dječaci. No sud u Njemačkoj može dopustiti brak osobe koja je navršila 14 godina, što su vlasti u Bambergu i učinile, u slučaju dječjeg braka između dvoje Sirijaca.

Kako je to moguće, ako smatramo da na području Europe dječjih brakova nema? – pita se Danijela Nemeček, a odgovor je da ih zapravo ima. Zašto se djevojčice prisiljavaju na udaju?

Tradicionalni sustavi, miraz, pritisak obitelji, vlasništvo nad zemljom, ekonomski problemi i neimaština – neki su od razloga.Navodeći taksovnik jedne hrvatske biskupije, autorica članka pita se kako Crkva zarađuje na grijesima vjernika? Naime, za nekoliko desetina kuna Crkva će vam oprostiti ako ste imali seks s maloljetnicom i ako ste je vjenčali, a ista je stvar i s incestom.

– U Njemačkoj morate imati 18 godina da biste smjeli stupiti u brak, a u dobi od 16 do 18 godina vaš skrbnik ili roditelj potpisuju suglasnost. Ali crkveni brak možete sklopiti već sa 14 godina. U modernoj državi Europe pronalazi se često pokoji slučaj braka u kojemu osoba ima 15 godina. Konkretno, slučaj dolazi iz njemačkog grada Düsseldorfa. Tamo je socijalna služba dopustila brak dvoje Sirijaca, budući da je djevojčica bila u visokoj trudnoći, a brak sklopljen u stranoj državi. Provjerom su ustanovili da nije bilo nikakve prisile na brak – navodi Nemeček.

Prema podacima udruge »Zemlja djece« u Bosni i Hercegovini, sklapanje maloljetničkih brakova na području ove zemlje je u ekspanziji. Ovaj problem posebno je prisutan u romskim zajednicama, gdje se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodaju maloljetne djevojčice, koje, nažalost, nerijetko završe kao žrtve trgovine ljudima. Ova udruga navodi da je u periodu od 2013. do 2016. godine evidentiran 21 slučaj sklapanja maloljetničkih brakova, ali to nije konačan broj jer je jako teško doći do pravih statistika.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija