Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Putevi i stranputice

kolumna ZLATKO CRNČEC Europski izbori odredit će lidera oporbe

Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 27. ožujak 2019. u 16:27 2019-03-27T16:27:56+01:00

SDP je u ovom trenutku još uvijek vodeća oporbena politička opcija, a na euroizborima pokušat će očuvati tu poziciju. Ako bi u tome uspjeli, predsjednik njihove stranke, bio bi gotovo sigurno i dalje nesmjenjivi Davor Bernardić, bio bi i legitiman kandidat oporbe za budućeg premijera na sljedećim parlamen-tarnim izborima ma kada oni bili

SDP je u ovom trenutku još uvijek vodeća oporbena politička opcija. Ali naravno, svašta se još može dogoditi u sljedeća dva mjeseca do izbora za Europski parlament. Sudeći po neodgovornom načinu na koji su se u zadnjih dvije godine ponašali svi relevantni socijaldemokratski čimbenici, nije definitivno nemoguće da možda i koji tjedan prije izbora dođe do nekog novog javnog sukoba koji bi onda stranku dodatno povukao prema dolje.

Takva iskra može doći iz samog vrha stranka, iz kruga stranačkog predsjednika ili nekog od njemu bliskih ljudi, a naravno i od nekog od nezadovoljnika kojih u SDP-u definitivno ne manjka.

Sukob bi mogao izbiti i tijekom kampanje jer sustav preferencijalnog glasovanja potiče nadmetanje i između kandidata na listi, a ne samo između pojedinih suprotstavljenih lista. A kako SDP može računati na dva mandata, treći je jako u zraku, borba za preferencijalne glasove mogla bi biti nesmiljena. Povrh svega toga, tu je i kandidatura Mirele Holy koja definitivno nije najbolje sjela dobrom dijelu stranke što bi moglo dodatno poremetiti ionako poljuljane odnose u SDP-u.

Na europske izbore obično izlazi malo birača tako da veliku, često i odlučujuću ulogu imaju stranačke infrastrukture. SDP-ova je sve dosad bila druga po snazi, odmah iza HDZ-ove. Međutim, kakvo je stvarno stanje na SDP-ovom terenu nakon višegodišnjeg javnog i tajnog rastakanja stranke nije vjerojatno do kraja poznato ni samom Davoru Bernardiću. Lako je moguće da dio članova i s njima na razne načine povezanih birača ostane kod kuće ili podrže neku drugu lijevu opciju.

Sve gore spomenuto moglo bi jako naštetiti prvom, osnovnom i u stvari jedinom cilju SDP-a na ovim euroizborima. A to je očuvanje pozicije najjače oporbene opcije. Ako bi u tome uspjeli, predsjednik njihove stranke, bio bi to gotovo sigurno i dalje nesmjenjivi Davor Bernardić, bio bi legitiman kandidat oporbe za budućeg premijera na sljedećim parlamentarnim izborima ma kada oni bili. Velike ambicije za tu poziciju, iako nikada do kraja javno izrečene, ima i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

Ona jest nesumnjivo popularnija od svoje stranke koja je po zadnje Crobarometru na više nego bijednih 1,5 posto. Mrak Taritaš je na dvama zadnjim parlamentarnim izborima – 2015. i 2016. – bila nisko na listi lijevo liberalne koalicije, ali je oba puta postala saborska zastupnica na osnovu preferencijalnih glasova.

Istina, razlog za takve uspjehe treba potražiti i u tada solidno jakom HNS-u čija je članica tada bila. Stranka je vrlo mudro tada postavila svoje strateške kandidate na vrh zajedničkih lista, a onda organizirala stranačko članstvo da preferencijalnim glasovima podupire one njene kandidate koji su, kao Mrak Taritaš, bili pri dnu. GLAS takvu mašineriju definitivno nema pa je veliko pitanje bi li Mrak Taritaš na ovim euroizborima mogla s 12. mjesta na listi uskočiti u Europarlament. Ne bi to bilo ni nemoguće, budući da je ona u zadnjih godinu dana jako povećala svoju vidljivost na političkoj sceni.

Ali ako bi kojim slučajem Amsterdamska koalicija dobila više glasova od SDP-a, a predsjednica GLAS-a dobila najviše preferencijalnih, nakon više od 20 godina SDP bi mogao izgubiti poziciju najjače oporbene stranke.

A to je bitno i zbog toga jer je za očekivati da bi lijevo liberalna oporba na sljedeće parlamentarne izbore trebala izaći u zajedničkom bloku. Sve bi drugo bilo politički suicid. Naime, dva je puta ova opcija – 2003. i 2007. – na izbore izlazila razdvojeno. I oba puta su ih baš zbog toga i izgubili. Tako da je teško očekivati da bi mogli ponovo napraviti istu grešku. Ali ako će se kretati u pregovore oko toga, pitanje koje će se prvo postavit jest tko tu vodi priču. I 2011. i 2015. i 2016. bilo je svima jasno da su to SDP i Zoran Milanović. Sada se ta jasnoća donekle izgubila.

SDP i Davor Bernardić još uvijek su najjača opcija u oporbi, ali to više nije tako nedvosmisleno kao što je bio slučaj na prethodna tri izjašnjavanja za Sabor. Glavni argument onog tko će željeti voditi glavnu priču bit će rezultati na izborima za Europski parlament. Jedna od gorih varijanti za lijevoliberalne oporbenjake mogla bi biti ona po kojoj bi obje liste – SDP-ova i ona Amsterdamske koalicije – bile tu negdje. Pa da bude teško ili nemoguće odrediti i vodeću opciju, a kamoli čelnog čovjeka. Naravno, tu negdje u laganoj pozadini priliku čeka i Dalija Orešković.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.