Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
21. ožujka 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Bačić nije čuo alarm povučen u OECD-u

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 29. studeni 2018. u 14:22 2018-11-29T14:22:41+01:00

I takav nedostatan hrvatski ekonomski rast mogao bi biti ugrožen. Činjenica jest da Europska komisija, Međunarodni monetarni fond i ostale institucije već nekoliko kvartala za redom spuštaju očekivane stope rasta. Prošlog tjedna alarm je upalio i OECD, upozorivši da se može dogoditi naglo posrtanje ekonomije

Iako gospodarstvo u Njemačkoj, glavnom zamašnjaku europske ekonomije, zabrinjavajuće usporava, šef saborskog kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić smatra da u Hrvatskoj neće biti većih nevolja, pa ni ekonomske recesije.

Možemo mirno spavati, jer Vlada, kaže Bačić, u svojim »dokumentima nije predvidjela recesiju u sljedeće tri godine«, a njezina dosadašnja ekonomska predviđanja bila su ispravna.

Međutim, ni vlada premijera Ive Sanadera nije predvidjela recesiju, u doba kada su stope rasta hrvatskoga gospodarstva bile daleko više od današnjih i prelazile su četiri posto.

Kriza je banula na vrata u jesen 2008. godine, iznenadivši sve, pa i Sanadera koji je prije točno deset godina odjednom priznao da je Hrvatska »u banani«.

Već u proljeće 2009. Vlada je bila prisiljena promijeniti svoje planske dokumente, srezavši izdatke državnog proračuna za više od sedam milijardi kuna, a gospodarstvo se iste godine srozalo čak za sedam posto.

Da stvar bude gora, recesiju nisu predvidjele ni međunarodne financijske institucije, niti najmjerodavniji svjetski ekonomisti. »To je strašno«, uznemireno je rekla britanska kraljica Elizabeta u jesen 2008., na skupu u prestižnoj Londonskoj ekonomskoj školi, kad su joj nazočni ekonomisti rekli da je izbila kriza.

»Kako to da nitko nije vidio da dolazi«, naivno je pitala kraljica, posramivši glasovite stručnjake u dvorani. Među njima je nastao tajac, a kraljica nije dobila odgovor. Pisano objašnjenje dobila je tek za pola godine.

Ekonomska recesija uvijek je neočekivana i zato što se mnogima u sustavu, koji su zaduženi za praćenje ekonomskih kretanja, ne isplati vidjeti da dolaze nevolje.

Primjerice, uprava banke vjerojatno neće nagraditi svog analitičara koji je ispravno predvidio dolazak krize, ali ako je pogriješio, vjerojatno će ga kritizirati ili kazniti.

Stoga je mnogima u sustavu najbolje biti dežurni optimist. Uostalom, čak i stručnjaci poput razvikanog Nouriela Roubinija, koji je financijski krah iz 2008. predvidio još 2006. godine, ne mogu točno znati kada i gdje će stvar prasnuti.

Problem je što se danas opet pomalja nova svjetska kriza. Hrabriji ekonomisti, uključujući Roubinija, vjeruju da će svi uvjeti za nju sazrijeti do početka 2020., otprilike za godinu dana. Povodi za njihove strahove su prestanak monetarnog popuštanja u središnjim bankama, usporavanje divovskog kineskog gospodarstva, osjetan pad međunarodne trgovine u prvoj polovini godine, širenje trgovinskog rata između SAD-a i Kine, rastuće neizvjesnosti zbog Brexita i slično.

U tom sklopu, dobro je da hrvatsko gospodarstvo raste po stopi od 2,8 posto. Stručnjaci znaju da taj rast Hrvatskoj nije dovoljan da bi smanjila zaostajanje za uspješnijim zemljama srednje Europe i zaustavila iseljavanje mladih.

Znaju da Vlada slabo provodi reforme i da je zatečena čak i nepredviđenim porastom gospodarstva, kako je jučer priznao ministar financija Zdravko Marić.

Mnogi ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj, koje Vlada ništa ne pita, također znaju da je taj ekonomski rast došao poput dara s neba i da ne može biti veći, jer Banski dvori nemaju aktivan odnos prema domaćem gospodarstvu.

Vlada nema industrijske strategije, nema ekonomske politike i suradnje sa središnjom bankom, a jedina (i nedovoljna) poluga koju koristi za razvoj jest državni proračun. Vođenje ekonomije ne može spasti samo na leđa ministra financija i svesti se na čekanje onoga što voda donese.

Štoviše, i takav nedostatan hrvatski ekonomski rast mogao bi biti ugrožen. Činjenica jest da Europska komisija, Međunarodni monetarni fond i ostale institucije već nekoliko kvartala za redom spuštaju očekivane stope rasta. Prošlog tjedna alarm je upalio i OECD, upozorivši da se može dogoditi naglo posrtanje ekonomije.

Poučena iskustvima krize iz 2008., glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone otvoreno je pozvala razvijene države neka se pripreme na koordinirane »proračunske stimulanse«, kojima bi odgovorile na neočekivane poremećaje.

Taj alarm, očito, Branko Bačić nije čuo. Upozorenje se zasigurno odnosi i na Vladu, koja našu zemlju nije osposobila za više stope rasta, a još manje za suočavanje s novim nevoljama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka