Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
19. studenoga 2018.
Drugo mišljenje

ZDENKO DUKA Kad populisti umarširaju

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 28. srpanj 2018. u 18:07 2018-07-28T18:07:00+02:00

Poznato je da premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović različito gledaju na opasnosti od populizma. Za predsjednicu populizam je »u pristupu pozitivan pojam i znači osluškivanje glasa naroda, komunikaciju s građanima i uvažavanje njihovih briga i potreba«. Za Plenkovića, pak, populizam je opasna pojava

Posljednje ispitivanje o rejtingu političkih stranaka ne pokazuje nikakve bitno nove trendove. HDZ 27,1; SDP 18,3; Živi zid 12,3; Most 7,8 posto. U vrhu dakle HDZ zadržava 10-ak posto prednosti, SDP očekivano i dalje lagano tone, ali ni Živi zid zasad više nema prostora za napredak (izgubio je 1,5 posto od lipnja), a Most je na standardnom rejtingu koji ga etablira kao ideološki izrazito konzervativnu stranku, populističkog stila.
U HDZ-u i Vladi mogu biti zadovoljni jer je HDZ malo i porastao, pao je za koji postotak broj onih koji ne podržavaju ovu vladu i nešto je manje pesimista što se tiče smjera kojim zemlja ide, a to se može tumačiti kao ljekoviti utjecaj nogometnih pobjeda.

Inače, bauk populizma kruži Europom i SAD-om. Krenuo je prije desetak godina, općenito bismo mogli reći da mu Hrvatska još i prilično solidno odolijeva, Jer, populisti sada vode talijansku vladu, zatim češku i slovačku, poljsku, mađarsku vladu, veliki utjecaj imaju u austrijskoj vladi itd. Naravno, svaki od tih populizama međusobno se razlikuje i svi se oni etabliraju dolaskom na vlast.

U Grčkoj već nekoliko godina vladaju lijevi populisti iz Syrize koji su također odustali od populističke ideologije kad su osvojili vlast. Njemačka posljednjih nekoliko godina strepi od jačanja desničarskog populizma, nova, teško sastavljena vlada Angele Merkel je u krizi. Svojevrsni svjetski kralj desnog populizma danas je Donald Trump, a Veliku Britaniju iz Europske unije izveo je prije dvije godine populizam independista, prilično osnažen tabloidnim medijima.

No, kako stoje stvari u Hrvatskoj?

Kad je riječ o populističkim strankama, svakako možemo govoriti o Živom zidu, Mostu, Stranci rada i solidarnosti Milana Bandića i Neovisnima za Hrvatsku.
Živi zid inzistira na tome da ni u kom slučaju ne bi ulazio u koalicije ni s HDZ-om, ni sa SDP-om, jer su političke elite koje su vodile zemlju korumpirane i dovele su Hrvatsku na rub ponora. Ima veliku prednost pred Mostom koji je dvaput ulazio u koalicije s HDZ-om, što nikad Živi zid nikad nije bio pri vlasti. Žestoko su protiv establišmenta, Ivan Pernar bi izvukao Hrvatsku i iz EU-a i NATO-a. Za prvi kongres kojo su održali koncem travnja, trebali su prezentirati neke prijedloge o javnim politikama, ali su ti prijedlozi toliko nerealni i slabašni da se o njima ne trebaju trošiti riječi. Ideološki, od ranijeg pretežito lijevog opredjeljenja, idu sve više desno, a o glavnim ideološkim pitanjima se i ne žele izjašnjavati.

Populistički stav Mosta protiv političkih elita bio je (još) živ onda kad je Božo Petrov 2015. godine bio kod javnog bilježnika i ovjerio da Most neće ni s kim koalirati poslije izbora. Tko mu je vjerovao, vjerovao je, Petrov i društvo takve su brzo razuvjerili.

Kad bi HDZ-om zavladao neki izraziti desni konzervativac, blizak Crkvi, Most bi bio spreman i treći put ući u koaliciju s HDZ-om. I Most i Neovisni za Hrvatsku (sa sadašnjim rejting od 1,5 posto) bliski su politički istomišljenici društva oko Željke Markić i njihovih inicijativa.

Tu je sada prava populistička desničarska baza, ali koja sutra, kada bi se izišlo na izbore, teško bi mogla prebaciti 10-ak posto. No, izvaninstitucionalnim djelovanjem, uz jasnu potporu Katoličke crkve oni zapravo stalno pritišću HDZ da ide desno i da ih prigrli. Definitivno, to nisu likovi kojima bi građani dali glasove na izborima, ali kad bi se njihova ideologija lijepo upakirala kroz glavnu hrvatsku desnu (ili, ako hoćete, desno centrističku) stranku – tada bi i Željka Markić bila zadovoljna. Sukus te ideologije je opasnost od drukčijih – etničkih, rasnih, seksualnih manjina.

Poznato je da premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović različito gledaju na opasnosti od populizma. Za predsjednicu populizam je »u pristupu pozitivan pojam i znači osluškivanje glasa naroda, komunikaciju s građanima i uvažavanje njihovih briga i potreba«. Za Plenkovića, pak, populizam je opasna pojava.

Politologinja Marijana Grbeša, koja je s Bertom Šalajem, suautorica knjige: »Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj« navodi u jednom intervjuu da populizam može biti dobar kada potiče političko uključivanje građana i kada ukazuje na to da nešto ne valja s liberalnim demokracijama kakve poznajemo. Kaže, elite trebaju pogledati sebe i priznati da se to događa zbog njih.
Rekli bismo da je to jedino što je u populizmu pozitivno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka