Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4
Sutra: 16° 16° 4
15. studenoga 2019.
Opća praksa

blog TIHOMIR PONOŠ U Hrvatskoj i kriminalci postaju kriminalno loši

Snimio Vladimir MRVOŠ
Snimio Vladimir MRVOŠ
Autor:
Objavljeno: 21. kolovoz 2019. u 19:01 2019-08-21T19:01:41+02:00

Današnji kriminalci, barem oni koji su zalutali u riječku Gradsku knjižnicu, su potpuno dezorijentirani, za razliku od Milesa, što potvrđuje da i u kriminalnom svijetu padaju standardi. Niti znaju gdje treba krasti novce, niti znaju što se može krasti u knjižnici. Momak ili momci su, pa taman da su i bili očajnici, doista ispod svake razine. Naprosto su kriminalno loši 

U ovoj se zemlji mnogo toga srozalo, kriteriji padaju, standardi bivaju sve niži, mnoge su djelatnosti u krizi, i ne radi se samo o vječitom žalu za »starim dobrim vremenima« kada je sve, navodno, bilo bolje. Taj trend nije zaobišao ni kriminalce.

Izgleda da i oni gube kriterije, i to ne oni zločinci koji se bave organiziranim kriminalom, koji djeluju u visokom društvu u sprezi s moćnicima, nego oni obični kriminalci kojima u rubrici crne kronike pripadaju manje vijesti.

Središnji odjel Gradske knjižnice Rijeka bio je poprište kriminalnog događaja nakon kojega se valja zapitati kakvi su nam to kriminalci danas? Nepoznati kriminalac, provalnik, ili više njih, razbili su vrata knjižnice u samom središtu Rijeke i nisu ukrali takorekuć ništa.

Ti kriminalni kvarnerski kulturtregeri nisu posegnuli ni za jednom jedinom knjigom, ni najnovijim lakodostupnim beletrističkim hitom, ni starom, vrijednom, rijetkom knjigom. Oni su u Gradskoj knjižnici tražili novce. I našli su stotinjak kuna, nešto sitniša za kave zaposlenica. Sramote i sebe i svoju nečasnu profesiju.

Biti kriminalac, biti provalnik, biti pljačkaš koji od svega na ovome svijetu što barata novcima odluči orobiti knjižnicu ne bi li došao do novaca, znači ili biti veoma neinteligentan kriminalac, ili je riječ o kakvom kriminalcu očajniku.

Doista, koliko netko mora biti neuk i neinformiran i tražiti novac u knjižnici? Za to je potrebno biti doista vrhunski antitalent za kriminal. Šteta koju su napravili provaljujući nadmašuje korist koju su za sebe protupravno stekli.

Kako bi ušli u Gradsku knjižnicu, razbili su pokretna staklena vrata. Kriminal je neiscrpna umjetnička tema, na kriminalu se može izgraditi svjetska slava, može se ući u enciklopedije, može se postati povijesna ličnost, mogu se stvarati gradovi u pustinji koji postaju kockarski rajevi.

Na kriminalu se može postati svjetski slavan, a da se ostane pošten čovjek. Eto, recimo, Edward G. Robinson i James Cagney postali su glumački velikani tumačeći uloge kriminalaca.

O minuciozno isplaniranim pljačkama, i to pljačkama u kojima se kradu goleme svote, a ne sitniš za kavu, snimaju se minuciozno isplanirani filmovi koji producentima donose goleme svote.

»Oceanovih jedanaest« toliko je popularno i uspješno da je dobilo svoje nastavke. Međutim, ništa od te minucioznosti kriminalca ne vrijedi za onog ili one koji su provalili u Gradsku knjižnicu na Korzu.

Nema u njima rafinmana Georgea Clooneya, tek uobičajena, svakodnevna (i ne samo u kriminalu nego, što je opasnije, i u drugim sferama društva) banalna primitivnost. To, naravno, ne znači da se o njima ne može snimiti film. Može, dapače, ali dobar izbor za glavnu ulogu ne bi bio netko poput Jamesa Cagneyja, nego netko poput Jima Carreyja.

Pljačkanje novaca u knjižnici nije jedini grijeh nepoznatih tatova. Njihov je grijeh, i to ne samo kriminalni nego i kulturni, to što ne znaju vrijednost knjige. Za Gradsku knjižnicu to je dobra vijest. Da je provalio kakav učen kriminalac, tko zna kakvu bi štetu napravio, koliko bi vrijednih, antikvarnih knjiga ukrao i prodavao ih na crnom tržištu.

Nekad se na krađama knjiga mogla izgraditi respektabilna kriminalna karijera, nekad se kriminalna karijera gradila na krađama knjiga i orobljavanju knjižnice, i to ne bilo koje, nego baš one najveće u državi, koja čuva najviše vrijednih knjiga - Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Aleksandar Miles na krađi knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice izgradio je karijeru gotovo pa elitnog kriminalca (dodatno ju je začinio mističnom aurom koju je stvarao oko sebe kao, stvarni ili navodni, sotonist), on nije bio »samo« kriminalac, on je postao društveni fenomen.

Ta je krađa bila kriminalni doseg i kulturni skandal desetljeća prije više od 30 godina, u devetom desetljeću prošlog stoljeća. Interes javnosti bio je golem, o slučaju krađe knjiga pisane su knjige, feljtoni, snimani dokumentarni filmovi.

Današnji kriminalci, barem oni koji su, reklo bi se, zalutali u riječku Gradsku knjižnicu, su potpuno dezorijentirani, za razliku od Milesa, što potvrđuje da i u kriminalnom svijetu padaju standardi. Niti znaju gdje treba krasti novce, niti znaju što se može krasti u knjižnici. Momak ili momci su, pa taman da su i bili očajnici, doista ispod svake razine. Naprosto su kriminalno loši.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.