Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 4n
Sutra: 5° 5° 4n
18. studenoga 2018.
DRUGO MIŠLJENJE

blog ZDENKO DUKA Vođa HDZ-a osumnjičen za ljevičarenje

Foto D. Kovačević
Foto D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 9. rujan 2018. u 7:43 2018-09-09T07:43:21+02:00

Nakon što je nedemokratski izbačen iz HDZ-a, nekadašnji 'lički Putin' Dado Milinović iznio je nekoliko oštrih teza protiv Andreja Plenkovića i njegove politike. Sve ono što smo i mislili da HDZ-ovi desničari privatno misle o Plenkoviću, sada je Milinović javno kazao, osobito u intervjuu RTL-u. Išao je dosta daleko pa je rekao i to da je Plenković 1991. stjecao znanja u Bruxellesu i Londonu, »zašto se '91. nije stavio na raspolaganje domovini kao ja i još neki?«

S jedne strane je ponosan, jer više nije član Plenkovićevog HDZ-a »koji spada u lijevi centar«, s druge strane ponosan što je ostao u srcu 200.000 članova HDZ-a, pa navodi Milijana Brkića, Davora Ivu Stiera, Ivanu Maletić, Miroslava Tuđmana kao ljude koji su, uz njega, donijeli 150.000 članova. To su ljudi desnog centra i to je, kaže Milinović, istinski HDZ.
A Plenkoviću je, kaže Milinović, cilj velika koalicija sa SDP-om. Kad je preuzeo HDZ, rekao je da zna kuda vodi HDZ i on je tu vjerodostojan, vodi ga u centar i lijevi centar. I sada je HDZ u velikoj koaliciji sa SDP-om, kaže Milinović.

Na stranu to što je, kad je bio prosvjed pred Središnjicom HDZ-a, Milinović tvrdio kako svi ti ljudi koji su došli s njim i on osobno podržavaju Plenkovića, ali su protiv Gordana Jandrokovića. To samo znači da mu ne treba nikad vjerovati jer nikad ne znaš kad je vjerodostojan, a kad daje ocjene samo iz golog interesa.

No, ovo spominjemo zbog šireg konteksta, zbog toga jer nije jedini Milinović taj koji sad govori kako je Plenković centar i lijevi centar. To već dosta dugo govori izvaninstitucionalna i institucionalna desnica. Konačno, ušao je HDZ u koaliciju s HNS-om. Komentirajući Milinovićevo isključenje, notorni Zlatko Hasanbegović kazao je da »ljevica ima svog novog vođu, on se zove gospodin Andrej Plenković«, »on je HDZ podvrgao transformacijskom procesu«.

Bez sumnje, u odnosu na HDZ koji je vodio Karamarko, Plenković ga je svjetonazorski pomaknuo prema centru, a prosječni HDZ-ovi glasači nemaju ništa protiv, to pokazuje rejting stranke koja je 10-ak posto ispred SDP-a. Bez obzira na te javne svjetonazorske pomake koji bi trebali voditi k modernoj europskoj pučkoj stranci, Plenkovićev HDZ podjarmljuje pod svojom kontrolom i one institucije koje su ranije bile neovisne. A jake i neovisne institucije su srčika demokratskog društva.

Što reći o radikalnoj promjeni iskaza Drage Tadića na suđenju protiv Božidara Kalmete koji je baš mjesec dana ranije prometnut u pomoćnika glavnog tajnika HDZ-a? Ili, još je vidljiviji utjecaj na pravosuđe u slučaju minimalne kazne za sina umirovljenog generala Kruljca, s kojim se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prethodno našao u kafiću u zgradi u kojoj Božinović stanuje. To nije demokratska politika i nije demokratsko ponašanje. Kad je god na vlasti, HDZ se uvijek tako i slično ponašao, HDZ je jednako Hrvatska, pa tako je i za vrijeme Plenkovića, ništa novo.

Ali, uvijek može biti gore. Kolega Đivo Đurović je pred neki dan u Telegram.hr-u iznio tezu da će »kad SDP propadne do kraja, lijevi glasači početi glasati za Plenkovićev HDZ«. Dakle, ako SDP ovako nastavi, Plenkovićev HDZ će se dodatno svjetonazorski micati prema centru i ojačat će desničarske alternative. Đurović ne zanemaruje populiste, ne zanemaruje niti alternative SDP-u na ljevici, ali projicira, kao dosta crni, neželjeni scenarij, mogućnost da na kraju završimo s HDZ-om kao strankom centra/lijevog centra i nekim ustaško-populističkim bastardom kao novom strankom desnice.

Bilo bi to neobično i opasno, naravno, to bi značilo ukupan pomak političke scene značajno udesno, no zbog opće slabosti ljevice, događaju se slične stvari u Europi.

Ako je zaista krajnji izbor biti protiv krajnjih nacionalista i njima dosta sličnih populista, onda će birači mainstreama stati u jednu zajedničku političku poziciju da spriječe opće obrušavanje sustava koji bi trebao štititi demokraciju, europski način život i kulturu, osobne slobode i manjinska prava. No, takve okolnosti u kojima bi takav savez bio nužan neće se valjda dogoditi jer je veliki bazen birača koji su glasači centra i lijevog centra, bez obzira koliko bio slab ili jak SDP. Dobio je SDP na izborima 1992. samo 5,5 posto glasova, pa je demokratska opozicija tada Tuđmanovom HDZ-u ipak postojala.

Ako ne budemo više imali uglavnom bipolarnu stranačku političku scenu, a vjerojatno je nećemo imati, pluralizam će postojati makar i u osjetno fragmentiranoj slici. Dobar primjer je Slovenija, ništa joj ne fali u gotovo stalnim izmjenama nositelja vlasti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka