Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
25. rujna 2018.
DRUGO MIŠLJENJE

kolumna ZDENKO DUKA Kurikulum nije klerikulum

ZDENKO DUKA Kurikulum nije klerikulum
ZDENKO DUKA Kurikulum nije klerikulum
Autor:
Objavljeno: 28. kolovoz 2018. u 22:47 2018-08-28T22:47:28+02:00

Sljedećeg ponedjeljka počinje nova školska godina (osim u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje starta 10. rujna) a 46 osnovnih i 26 srednjih škola, koje polazi oko 8.500 učenika, odabrane su za provođenje eksperimentalnog kurikuluma. Priča u vezi kurikularne reforme mnogima je i dosadila zato jer se ona već godinama vrti, u dokumentima je mnogo toga bilo i zgotovljeno još za vrijeme Milanovićeve vlasti, ali nije bilo prave političke odluke da se krene u realizaciju.
Hrvatska narodna stranka ušla je prije nešto više od godinu dana u vladajuću koaliciju i u Vladu – navodno – baš zbog kurikularne reforme.
Šef stranke Ivan Vrdoljak je u tri ujutro, dvije noći prije lokalnih izbora i konačnog obračuna Mrak Taritaš s Bandićem u Zagrebu u lipnju 2017., napisao da će »kurikularne reforme biti, makar mu to bilo zadnje što će napraviti u politici«. Mnogi tad još nisu mogli vjerovati, ali najavio je tako vrlo skori ulazak u HDZ-ovu koaliciju. A proljetos je ocijenio da u slučaju da HNS nije ušao u Plenkovićevu vladu, »reforma obrazovanja bi se ili posve zaustavila ili bi je, što je još gore, vodila Željka Markić ili slični«.

Nećemo sada o Vrdoljakovoj generalnoj (ne)vjerodostojnosti, ali – »slični« Željki Markić su još i prije vodili Ministarstvo obrazovanja, sjetimo se Predraga Šuštara, ministra u vrijeme Vlade Thomira Oreškovića. »Čini se da do sada teorija evolucije nije ponudila konačna rješenja, što nam i dalje ostavlja prostor za Boga kao dizajnera. Što, drugim riječima, znači da je opcija Bog i dalje otvorena (tj. najvjerojatnija), napisao je Šustar u članku »Znanost i religija kod Ruđera Boškovića« 2012. godine.
Kao zemlja zaostajemo za usporedivim europskim zemljama i zbog toga, pa i ponajprije zato, što se malo ulaže u znanost i obrazovanje i zato što Crkva i konzervativci imaju ključni utjecaj u društvu i sprječavaju da obrazovanje i znanost u Hrvatskoj prati glavne europske i svjetske razvojne trendove.

Čini nam se da bi đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić volio kad bi Željka Markić bila na čelu Ministarstva obrazovanja i odlučivala o budućnosti obrazovanja u nas. Nadbiskup Hranić je kao predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju uputio poruku prije nekoliko dana, na početku školske godine, u kojoj kaže da dok suvremena škola želi stvoriti »kompetentnoga učenika«, taj učenik kao da postaje nesposobnim »sve svoje povjerenje staviti u Boga te se svojim stvaralaštvom potvrđivati kao biće odnosa«. Smatra Hranić kako u takvu okruženju vjeronauk u školi postaje jedinom oazom mogućega susreta učenika sa svetim, odnosno s Bogom. »Funkcionalni pristup obrazovanju i vjera u mjerljivost takva obrazovnoga procesa, božanstvo je neoliberalnoga mita«, a taj mit, premda stavlja učenika u središte procesa, ne postavlja pitanje o cilju i smislu njegova života, ističe Hranić.
Rekli bismo, kvalitetno obrazovanje i te kako postavlja pitanja i o cilju i smislu ljudskog života ali »ne daje cjelovit odgovor na pitanje tko je doista čovjek« (a na to se žali Hranić), jer ga i ne može sa sigurnošću dati zbog najbanalnije životne činjenice da o tome nema konačnog odgovora pa tako nitko ne zna zašto se rodio i što se događa kada čovjek umre. Različite vjere imaju o tome svoje različite odgovore ali za vjerovanja koje one nude i poučavaju – nema nikakvih dokaza.

A hrvatski biskupi, barem poneki od njih, Hrvatsku bi vratili nekoliko stoljeća unatrag, u vrijeme prije renesanse i prije Giordana Bruna i Galilea Galileia.
Znanost se ne bavi dogmama, ničim što nije dokazivo, a kvalitetno, moderno obrazovanje sigurna je karta i za napredak ekonomije zemlje, time i bolji, bogatiji život i standard. Znači li to nužno i osobnu sreću pa i spoznaju životnog smisla? Ne, ne znači. Ali, isto tako ne znači da će biti sretan onaj tko malo toga zna i razumije.
Jedan od ključnih transparenata na prosvjednom skupu za kurikularnu reformu u lipnju 2017. bio je da »kurikulum nije klerikulum«. Kaptol je toliko utjecajan da on stvara atmosferu i podržava one najzaostalije snage u društvu kojima nije stalo da se Hrvatska moderno razvija. Jer, kad bi oni koji su netolerantni, isključivi, katkad i totalitarni pa čak i nasilni, dopustili da se Hrvatska nesputano razvija, doveli bi u pitanje sebe i sadašnji vlastiti društveni položaj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka