Turistička atrakcija

Šetnja karlovačkim slatkovodnim akvarijem: Zaronite ispod površine i otkrijte tihi svijet hrvatskih rijeka

Damir Kundić

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Cijeli kompleks koncipiran je kao šetnja kroz tok jedne tipične hrvatske krške rijeke od izvora do ušća. Prostire se na čak tri tisuće četvornih metara, ima 25 akvarija s preko pet tisuća riba. Među stotinjak vrsta je i četrdeset endemskih 



Zaronite ispod površine. Ovaj šturi, ali i slikoviti slogan prilično točno opisuje ono što ćete doživjeti posjetite li novu atrakciju domaćeg kontinentalnog turizma, koja je tihi i mistični vodeni svijet, dosad rezerviran samo za ronioce i druge namjernike, učinila dostupnim i svima drugima.


Radi se o jučer otvorenom kompleksu AquatiKA, jedinstvenom slatkovodnom akvariju i muzeju rijeka, kakvog nema u ovom dijelu Europe, a po mnogim njegovim obilježjima i šire.


AquatiKa je izgrađena na obali Korane, jednoj od četiri rijeke na kojima leži Karlovac. No njenih tri tisuće metara prostora posjetitelj će primijetiti tek kada uđe unutar kompleksa. Građevina se, naime, zahvaljujući diskretnoj izvedbi nagrađivanog arhitektonskog studija 3LHD, izvana praktički ni ne vidi, jer se gotovo u cijelosti nalazi pod zemljom, dok je manji vanjski dio također zatravnjen i uklopljen u prirodni okoliš.


Foto Denis Lovrović


Foto Denis Lovrović





Cijeli kompleks koncipiran je kao »šetnja« kroz tok jedne tipične hrvatske krške rijeke od izvora do ušća. Već na vanjskom prostoru trga nalazi se velika vodena instalacija koja predstavlja krško polje. Tu se rijeka preko slapa slijeva iz vanjskog u unutarnji prostor, gdje će posjetitelj kroz 25 atraktivnih akvarija s preko pet tisuća živih jedinki doživjeti kako bogat vodeni svijet izgleda ispod površine.


Sve je pritom autentično. Od vodene flore i ribljeg svijeta, do zvukova kapanja vode i živih organizama koji obitavaju u spiljskom dijelu Aquatike. No nije se računa vodilo samo o onome što će doživjeti posjetitelji. Autentični prirodni uvjeti stvoreni su i za stanovnike akvarija – od prirodne temperatura vode i adekvatne otopljenosti kisika ovisno o dijelu riječnog toka, sve do bioloških filtera s povoljnim bakterijama i planktonima, kojima se hrane manje vrste riba.



– Sve oponaša prirodne uvjete, ali s tom razlikom da ribe ovdje ne vrebaju predatori ili čovjek. Tako da mislim da im je ovdje zaista lijepo, kaže dr. sc. Goran Jakšić, viši stručni suradnik za stručne i tehničke poslove AquatiKAe, koji je bio naš domaćin prilikom jučerašnjeg obilaska.



Jedna od glavnih bojazni koje su pratile gradnju akvarijskog kompleksa jest opasnost od poplava, koje su u Karlovcu posljednjih godina redovite. AquatiKa se nalazi nekih stotinjak metara od obale Korane i to na prostoru koji je prilikom poplava uvijek završavao pod vodom. No tvorci kompleksa tvrde da se o tome vodilo računa i da je on podignut na razinu metar višu od najvišeg dosad zabilježenog vodostaja.


– U slučaju da vodostaj zaista bude taj metar viši od najveće dosad zabilježene poplave, to znači da bi doslovno cijeli Karlovac plivao, kaže Jakšić.



Hrvatska je po slatkovodnoj fauni jedna od najbogatijih europskih zemalja i ima oko 150 vrsta riba. Od toga je preko pedeset endema. U karlovačkim akvarijima svoje je mjesto zasad našlo stotinjak ribljih vrsta, od čega je čak četrdesetak endema. Među njima svakako treba spomenuti hrvatskog pijora, neretvansku glavaticu, Turskijevog klena i svjetlicu, koja se u prirodi može pronaći samo na jednom mjestu pored Ogulina.


– U ovom akvariju imamo i tamnu komoru. Ono što želimo je takve ugrožene vrste pokušati razmnožavati i vraćati u prirodu. To je izuzetno eksperimentalan i složen dio i ne možemo još egzaktno znati što će se dogoditi. Naše su rijeke još dosta neistražene, nekima od ovih vrsta se još ne zna niti moguća dob ili masa koju mogu dosegnuti, pa je sve ovo velika prilika za znanstvenike da istražuju dalje, priča Jakšić, naglašavajući da bi AquatiKa zbog više razloga trebala biti daleko više od turističkog proizvoda. Važniji segment vezan joj je za edukaciju i razvoj znanosti.


– Prezentirao sam naš akvarij nedavno na europskom kongresu biologa i rečeno mi je da je ovo što sada imamo u Karlovcu zaista jedinstveno u okvirima Europe, dodaje.


Atraktivna jesetra 


Nakon prolaska dijelom kompleksa koji oponaša gornji i srednji tok rijeke i u čijim se akvarijima mogu vidjeti vrste poput mladice, lipljena, pastrve, šarana, podusta, mrene, klena i mnogih drugih, slijede dva posebno atraktivna mjesta AquatiKAe.



Prvi je prostor s umjetnim stijenama koje je oblikovao kipar Igor Lenard i koji oponaša spilju. U njoj, kao i u prirodi, obitavaju endemske vrste.


Drugi je dio sačinjen u obliku polutunela i u njemu se doslovno prolazi kroz akvarij. Ribe se može »doživjeti« odozdo i sa svih drugih strana, a dojam posjetitelja je da je doslovno – uronio u vodu.


Odmah pored nalazi se i akvarij s migratornim vrstama, u kojem se nalazi i jedna od najvećih živih atrakcija AquatiKAe. I to u pravom smislu najvećih. Radi se o jesetri, koja je nekad živjela u Savi i Kupi. Izumrla je nakon gradnje brane na Đerdapu, kad joj je onemogućena migracija za hranom i mjestima za mrijest.



– Jesetra spada među najveće ribe na svijetu. Najveća ikad ulovljena je imala tri i pol tone. To je riba koja je živjela još u vrijeme dinosaurusa, a po fenotipu je vrlo slična morskom psu. Ovaj naš primjerak je sibirska jestra i ima petnaestak kilograma, a još nismo sigurni koliko može narasti u bazenu gdje je ograničena prostorom, tumači Jakšić.


Europski novac 


Šetnja interesantnim karlovačkim akvarijskim kompleksom završava na močvarnim staništima u kojima obitavaju vrste poput karasa i linjaca. Zasad su tamo samo ribe, ali u skorom planu je »doseljavanje« i još nekih močvarnih vrsta poput zmija, žaba i kornjača. Tu je i akvarij s invazivnim vrstama – riječnim glavočima i sunčanicama.



AquatiKa nije posebna samo po svojem sadržaju, »stanovnicima« i atraktivnom uređenju. Posebnost joj je i način na koji je isfinancirana, jer se radi o jednom od rijetkih projekata, koji je u Hrvatskoj gotovo u cijelosti realiziran novcem Europske unije. Ukupna vrijednost mu je 36,7 milijuna kuna, a od toga je iz europskog Fonda za regionalni razvoj stiglo čak 36,2 milijuna.


– Uvjerena sam da će AquatiKA biti atrakcija u svakom pogledu – ekološkom, obrazovnom, turističkom i znanstvenom, kao i da će dodatno unaprijediti gospodarsku sliku Karlovca. U svakom slučaju, ovo mjesto ima tisuće priča i života i vjerujem da zaslužuje pažnju – zaključuje ravnateljica AquatiKA-e Margarita Maruškić Kulaš.