Splitski fizičar u potrazi za Higgsovim bozonom

Dr. Puljak: Nama znanstvenicima bi možda bilo uzbudljivije da smo otkrili sasvim novu česticu

Vedrana Simičević

Jedva sam ušao u konferencijsku dvoranu u Ženevi kolika je gužva tamo vladala prije objave rezultata. Mislim da ćemo sad svi odspavati bar tjedan dana, kazao nam je oduševljeni Puljak



Nismo spavali mjesecima, kazao nam je dr. sc. Ivica Puljak, splitski fizičar koji od prošle godine, nakon 20 godina suradnje na raznim projektima CERN-a, koordinira grupu od stotinjak znanstvenika, a njegov je tim zaslužan za jednu od analiza čiji su uzbudljivi rezultati danas predstavljeni u Ženevi.



Hrvatski znanstvenici, vrijedi to ponovo spomenuti, bili su “na prvoj liniji frone” još dok je ideja o gradnji LHC bila u povojima. Među prvim hrvatskim nuklearnim fizičarima koji su bili uključeni u taj projekt bio je prof. dr. sc. Guy Pajić, koji je još 1987. godine s grupom kolega sa Ruđera Boškovića surađivao u CERN-u. Početkom devedesetih godina uključio se u osmišljavanje eksperimenta »ALICE« za LHC, te danas ima jedan od statusa osnivača ovog projekta. Među »Ruđerovcima« koji su u prvoj polovici osamdesetih surađivali na CERN-u bio je i dr. sc. Danilo Vranić, koji od sredine devedesetih na ovamo intenzivno radio na dizajnu, konstrukciji, te funkcioniranju jednog od vitalnih dijelova detektora »ALICE«. No iako dakle hrvatske grupe od samog početka ravnopravno doprinose LHC projektu i drugim istraživanjima na CERN-u, Hrvatska i dalje nije ravnopravna država članica CERN-a, za razliku od primjerice Srbije, pa i još nekih drugih zemalja koje  imaju sličnu ekonomsku situaciju. Članstvo koje između ostalog nudi priliku i hrvatskim tvrtkama da se uključe u neke proizvodne aktivnosti, naime, košta oko milijun švicarskih franaka, što je svih ovih godina bilo previše za sve hrvatske vlade.


– Ministarstvo znanosti podržava naše aktivnosti i na tome smo mu jako zahvalni. No smatramo da je sada dobar trenutak da Hrvatska profitira od bliskih veza s CERN-om i postane članica. Nažalost na tom planu se nije puno toga napravilo te smatramo da je to šteta, jer ne iskorištavamo u potpunosti sav potencijal, kazao je Puljak.





– U posljednjih nekoliko mjeseci dobili smo veliki broj podataka, više no ikad, na oba eksperimenta koji se bave potragom za Higgsovim bozonom. Zabilježili smo veliki broj događaja tamo gdje bi se mogao očekivati Higgsov bozon, pa iako i dalje sa stopostotnom sigurnošću ne možemo reći da se radi upravo o toj čestici, uočena svojstva poklapaju se sa svojstvima koja bi trebao imati Higgsov bozon. U svakom slučaju, veliki broj zabilježenih događaja sad posve sigurno ukazuje na fenomen koji smo u stanju vidjeti, a nama znanstvenicima bi bilo čak i uzbudljivije da to nije Higgsov bozon, već neka sasvim nova čestica. Da bi bili apsolutno sigurni u to proći će još bar desetak godina, a moguće da će se krenuti u izradu još većeg sudarača protona, kazao nam jučer Puljak koji je prisustvovao konferenciji u Genevi na kojoj su objavljeni rezultati.


Upravo su on i njegova dva studenta Marko Kovač i Roko Pleština, autori jedne od analiza čije je rezultate jučer spektakularno doznao cijeli svijet. Na CERN-u, odnosno raznim segmentima potrage za Higgsovim bozonom trenutno surađuje dvadesetak hrvatskih znanstvenika koji dijele uzbuđenje s tisućama kolega iz cijelog svijeta koji već godinama rade na ovom najvećem svjetskom znanstvenom projektu.


– Ovdje vlada veliko uzbuđenje, a kako i ne bi, kad se radi o godinama truda. Zadnjih mjeseci doslovno nismo spavali. Jedva sam ušao u konferencijsku dvoranu u Ženevi kolika je gužva tamo vladala prije objave rezultata. Mislim da ćemo sad svi odspavati bar tjedan dana, kazao nam je oduševljeni Puljak, inače profesor na Katedri za fiziku splitskog Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje. 


Rad na CMS-u, opisuje na Puljak, funkcionira poput života u maloj državi. Hijerarhija je poznata, a on je tamo, opisuje nam slikovito, trenutno nešto poput državnog tajnika. Rad grupe od sto ljudi s kojima koordinira zajedno s kolegom iz SAD-a, potpuno je, međutim, dobrovoljan i temelji se na strasti za istraživanjem.


Puljak se prisjetio kako je suradnja Sveučilišta u Splitu i CERN-a započela izradom njegovog diplomskog rada u kasnu jesen 1993. godine, zahvaljući angažmanu profesora Daniela Denegria, Splićanina koji sada živi i radi u Francuskoj, a koji je bio jedan od začetnika cijelog CMS eksperimenta.


– Nakon uspješno napravljenog diplomskog rada stvorili smo u Splitu malu grupu motiviranih znanstvenika i priključili se CMS kolaboraciji, u proljeće 1994. godine. Zahvaljujući konstantnoj potpori svih Ministarstava, našeg Sveučilišta i fakulteta, malo po malo smo učili i radili. Sama kolaboracija je rasla, od oko 100-tinjak znanstvenika kada smo se mi priključili do više od 3000 koliko broji danas. Danas je naša grupa dostigla takvu razinu da ravnopravno možemo sudjelovati u ovom velikom projektu. Direktno na ovim, jučer objavljenim istraživanjima su uz mene radili kolege Kovač i Pleština, a još su s nama iz Splita Nikola Godinović, Damir Lelas i Željko Antunović. Voditelj CMS grupe na Institutu “Ruđer Bošković” je Vuko Brigljević, a voditelj ALICE grupe na PMF-u u Zagrebu je Mirko Planinić.