Nova studija se temelji na rezultatima koji pokazuju da majke koje koriste pumpice za izdajanje, djecu možda dovode u opasnost zbog oboljenja od astme.  Istraživači su otkrili da je mlijeko iz uređaja sadržavalo više razine potencijalno štetnih mikroorganizama, u usporedbi s mlijekom koje je dolazilo ravno iz majčinih dojki. Bebe također mogu propustiti korisne bakterije koje su izravno prenijele majke ako piju mlijeko koje je bilo izraženo, pokazalo je istraživanje koje prenosi Telegraph.

„Povećana izloženost potencijalnim patogenima u majčinom mlijeku mogla bi predstavljati rizik od infekcije dišnog sustava, što bi moglo objasniti zašto je dojenčad hranjena “ispumpanim” mlijekom pod povećanim rizikom za dječju astmu, u usporedbi s onima koji su se hranili isključivo na dojkama “, objasnila je kanadska znanstvenica, doktorica Shirin Moossavi sa Sveučilišta u Manitobi za britanski Telegraph.

Velika Britanija ima jednu od najnižih stopa dojenja u zapadnom svijetu sa samo 34% beba koje još uvijek primaju majčino mlijeko u dobi od šest mjeseci, u usporedbi sa 62% u Švedskoj. Majčino mlijeko sadrži složeni koktel bakterija koji može biti važan za uspostavljanje uspješne populacije prijateljskih bakterija u želucu i crijevima beba. Poremećaj mikrobioma kod dojenčadi može ostaviti dijete ranjivim na alergije, astmu ili pretilost, pa čak i na rak, navode neke studije. Međutim, bilo je nejasno kako su bakterije ušle u crijeva i znanstvenici su željeli provjeriti mogu li pumpe za dojke biti izvor novih i potencijalno štetnih mikroorganizama.

Istraživači su istraživali bakterijske gene u uzorcima majčinog mlijeka na temelju 393 zdrave majke, tri do četiri mjeseca nakon poroda. Tim je utvrdio da se sadržaj bakterija u mlijeku kojim se hrane bebe, uvelike razlikuje od dojenčeta do dojenčeta. Novi dokazi upućuju na činjenicu da mikrob u ustima djeteta igra važnu ulogu u određivanju vrste bakterija koje se nalaze u majčinom mlijeku, kažu znanstvenici.

Mlijeko iz pumpi za izdajanje, sadržavalo je više razine potencijalno štetnih “oportunističkih patogena” kao što su Stenotrophomonas i Pseudomonadaceae. S druge strane, izravno dojenje bez pumpe bilo je povezano s mikroorganizmima koji se obično nalaze u ustima, kao i s većim bakterijskim bogatstvom i raznolikošću.

„Ova studija značajno proširuje naše razumijevanje mikrobiotike ljudskog mlijeka i čimbenike koji na njega mogu utjecati. Rezultati će potaknuti nova istraživanja o dojenju i majčinom mlijeku, posebno u vezi s izdajalicama.” izjavila je jedna od autorica, doktorica Meghan Azad iz Instituta za istraživanje dječje bolnice u Manitobi, za Telegraph.