Preskup nemar

Zbog zaboravljenog lijeka umre 200.000 Europljana

Ljerka Bratonja Martinović

Manje od 40 posto pacijenata u EU i čak 50 posto kroničnih bolesnika u Hrvatskoj redovito uzima propisane lijekove, što Europu godišnje stoji 1,25 milijarda eura



ZAGREB Između 20 i 30 posto pacijenata u europskim državama ne prati režim uzimanja lijekova koji im je propisao liječnik, a do 40 posto pacijenata ima ozbiljnih problema s poštivanjem režima osmišljenog da spriječi zdravstvene probleme, kao što su preventivne terapije, dijeta, kretanje ili nepušenje.


Svake se godine zbog propuštanja doze lijeka i nepridržavanja propisane terapije u Europi bilježi gotovo 200.000 smrtnih slučajeva, što prema nekim procjenama Europsku uniju stoji 1,25 milijardi eura godišnje.


U pogledu urednog uzimanja terapije, Hrvatska je daleko ispod europskog prosjeka: posljednja su istraživanja pokazala da manje od 50 posto kroničnih bolesnika u Hrvatskoj redovito uzima lijekove koje im propiše liječnik.


Prava pacijenata  




 Nova EU direktiva o informacijama za pacijente, čije se donošenje očekuje uskoro, trebala bi pomoći rješavanju ovog ozbiljnog problema u zdravstvu. Europski zdravstveni stručnjaci zatražili su, naime, da se uz različita prava pacijenata na informacije o lijekovima, nuspojavama i podacima o ispitivanju lijekova, u direktivu uključi i obaveza pacijenta na uredno i redovito uzimanje terapije što je propiše liječnik.



– EU direktiva bit će poticaj da se i mi time pozabavimo. U Hrvatskoj se premalo prepoznaje mogućnost da ljekarnici dobiju ulogu u praćenju terapije koju pacijent uzima, skrbi o pacijentu i sigurnoj primjeni lijeka, kako bi se postigli optimalni efekti terapije – ističe Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore (HLJK).



Još uvijek nije potpuno usuglašen način na koji će se pacijente privoliti da lijekove uzimaju u skladu s liječničkom preporukom, no europski zdravstvenjaci predlažu metode podrške koje bi pomogle pacijentima da se drže svoje terapije. Informacije za pacijente tako bi trebale sadržavati savjete o tome što učiniti kad se propusti uzeti dozu određenog lijeka te informacije o tome koje su moguće posljedice nepridržavanja terapije ili samoinicijativnog prekida terapije, s linkovima na on-line informacije o toj temi za pojedini lijek.


Propuštanje uzimanja lijeka nije jednako opasno kod svih bolesti. Kod nekih su oboljenja posljedice teže, primjerice kod kardiovaskularnih bolesti, a u uputama uz lijek upravo su za antihipertenzive informacije o posljedicama neuzimanja lijeka – upozoravaju stručnjaci – prilično šture. U riziku su u velikoj mjeri starije osobe, koje često uzimaju više lijekova istodobno i time imaju veći rizik od nuspojava ukoliko ne razumiju režim uzimanja svih lijekova.


Strah i neznanje


Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pacijent u prosjeku zaboravi uzeti svaku drugu tabletu od onoga što mu je liječnik prepisao. Istraživanja su pokazala da nedisciplina bolesnika farmaceutsku industriju samo za lijekove na recept koji se nikad ne podignu stoji 30 milijardi dolara godišnje.


Više je uzroka neurednog uzimanja lijekova: zaboravljivost, izostanak simptoma bolesti, sumnje u djelotvornost lijeka, neugodne nuspojave liječenja. Pacijenti često strahuju od lijekova, ali nemaju sliku o tome kakve posljedice za njihov organizam može imati neuredno uzimanje lijeka ili samostalno prekidanje terapije.


Neustrajnost u uzimanju lijekova često je posljedica neznanja bolesnika, pa bi prije početka uzimanja lijeka pacijenti od liječnika ili ljekarnika trebali dobiti razumljivu informaciju o razlogu primjene lijeka, načinu djelovanja, načinu i trajanju uzimanja, mogućim nuspojavama, kontraindikacijama i interakcijama s hranom, pićem ili drugim lijekovima. Pristup svim relevantnim informacijama o lijeku pacijentima bi trebala osigurati i najavljena EU direktiva