Zdravi, a bolesni

Pojavili su se uznemirujući novi trendovi poremećaja prehrane. O čemu se točno radi?

Barbara Čalušić

Foto PixaBay

Foto PixaBay

Bigoreksija je specifično vezana uz mladiće i naziva se još bolest teretane ili obrnuta anoreksija. Ortoreksija je opsjednutost zdravom hranom



RIJEKA Bigoreksija i ortoreksija, dva su neformalna trenda među poremećajima prehrane kojima je jučer u Rijeci posvećen stručni skup »Sva lica poremećaja hranjenja« koji je na Filozofskom fakultetu u Rijeci okupio brojne psihologe, psihoterapeute, liječnike i pedagoge. Organizatori Savez udruga mladih Primorsko-goranske županije, Filozofski fakultet u Rijeci i Centar za poremećaje hranjenja BEA iz Zagreba, ističu kako je riječ o skupu koji povezuje teoriju i praksu kojima su u fokusu poremećaji prehrane.


– Bigoreksija je specifično vezana uz mladiće i naziva se još bolest teretane ili obrnuta anoreksija. Kako kod anoreksije djevojke sebe doživljavaju kao izrazito debele, tako i oboljeli mladići vide sebe kao slabe, s nedostatkom mišićne mase. To kompenziraju pretjeranim vježbanjem i opsesivnim odnosom prema određenoj vrsti hrane. Posebno traumatično u ovoj priči su uporaba anabolika i steroida koji ugrožavaju njihovo zdravlje. Ortoreksija je opsjednutost zdravom hranom. Osoba izrazito restriktivno jede, ali ne da bi bila mršava, već s ciljem zdrave prehrane.


Dugotrajan oporavak


Tu nam se dešava da osoba u cilju da bude zdrava, zapravo postaje bolesna, kaže Jelena Balabanić Mavrović, direktorica BEA-e koja djeluje od 2012. godine, a posljednje dvije godine djeluje i neformalan centar BEA u Rijeci u kojoj djeluje nutricionistička grupa koja pokušava formirati mjZdraesto na kojem se može pružiti psihosocijalana podrška oboljelima izvan Zagreba.




Foto Marko Gracin


Foto Marko Gracin



– To je važno jer je oporavak od poremećaja hranjenja dugotrajan i traži kontinuirani psihoterapijski rad. U Zagrebu smo to uspjeli etablirati i surađujemo s tri bolnice – Psihijatrijskom bolnicom u Jankomiru, KBC Sestre Milosrdnice i KBC Zagreb. Na taj način oboljeli mogu dobiti najbolje i od zdravstvenog sustava i od nas kao savjetovališta. Cilj nam je podržati i umrežiti sve ljude izvan Zagreba da formiraju takve centre, ističe Balabanić Mavrović.


Prema statistikama BEA-e, kroz ovaj centar godišnje prođe oko 180 novih korisinika, a putem radionica i savjetovlišta taj broj raste i do 2.000. Što se tiče dobne strukture, kako kaže Balabanić Mavrović, u ovom trenutku najmlađe korisnice su djevojčica od devet godina s anoreksijom, što nam je, prema njezinom mišljenju, novo i šokantno. 


Foto Pixabay


Foto Pixabay



– Prosječna dob za pojavu poremećaja u prehrani je 13 godina. Nažalost, vrijeme od pojave poremećaja prehrane do trenutka kada nam se jave obitelji i sami oboljeli je dosta dugo. Educiramo i roditelje i profesore, primjerice, profesore tjelesne kulture, školske liječnike, dakle sve ljude koji mogu ukazati na poteškoću prije nego što je sama osoba spremna priznati da ima problem. 


Problem je što anoreksiju možemo vidjeti, ali bulimiju ne. To je igra skrivača koja dosta dugo traje, a znamo da što se ranije krene u proces oporavka, to su nam bolji ishodi liječenja. To nam je posebno važno za male i mlade jer, nažalost, oko petina osoba s ovim poremećajima ostaje trajno bolesna, upozorava Balabanić Mavrović. 


Debljina u porastu


Prema riječima Alessandre Pokrajac Bulian, psihologinje s riječkog Filozofskog fakulteta koja se bavi poremećajima prehrane, u ovom trenutku prisutan je i trend porasta tjelesne težine u populaciji što je ozbiljan javnozdravstveni problem koji povlači sa sobom niz psihičkih problema, depresivnost, stigmatizaciju, nezadovoljstvo vlastitim tijelom…


Photo screenshot YouTube


Photo screenshot YouTube



– Debljina je odista u porastu, a puno više se priča o poremećajima u prejedanju jer oni ranije nisu klasifikacijski bili opisani. No sada je zamijećeno da oni čine jednu zasebnu cjelinu i da su češći nego što se ranije mislilo. Osobe koje imaju problema s tjelesnom težinom i pretilošću često doživljavaju stigmatizaciju, pogrešno se o njima zaključuje kao o lijenim osobama, s nedostakom snage volje. Taj negativan stav, samo još više pojačava potrebu tih ljudi da se povuku i iz toga proizlaze i drugi psihički problemi, smatra Pokrajac Bulian koja ističe kako je jučerašnji skup prvi korak povezivanja BEA-e i Filozofskog fakulteta u Rijeci s ciljem izmjene iskustava i pronalaženja rješenja.


U sklopu bolesti prehrane prejedanje je relativno novi pojam koji je službeno klasificiran 2013. godine. Prema riječima psihologinje s riječkog Filozofskog fakulteta Miljane Kukić, karakteristika je gubitak kontrole nad jedenjem i osoba jede do neugodne ispunjenosti pri čemu glad nije ono što potiče na konzumiranje hrane.


– Osobe ne moraju biti pretjerano teške da bi imale ovaj poremećaj, kao što ni prekomjerno teški nemaju uvijek ovaj poremecaj, ističe Kukić.Dvije trećine ljudi s ovim poremećajem je pretilo, a trećina pretilih ima poremećaj prejedanja čiji su prethodnici najčešće neugodne emocije. Američko istraživanje pokazalo je kako 2,8 posto odraslih ima ovaj poremećaj u kojem prednjače žene.