Predsjednik klastera zdravstvenog turizma

Mozetič: Povećali smo broj stranih turista koji na Kvarner dolaze zbog zdravlja

Slavica Bakić

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Prije dvije godine stupanj iskoristivosti zdravstvene industrije i zdravstvenog turizma na Kvarneru bio je između 1 i 1,5 posto u ukupnom zdravstvenom prometu, a danas je dio ustanova svoje kapacitete povećao dvostruko i tako su udio u ukupnom zdravstvenom prometu povećao na 2,5 do 3 posto



Prošla je godina dana otkako je u opatijskoj Villi Angiolini, kolijevci opatijskog, ali i kvarnerskog turizma, održana svečana osnivačka skupština Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, udruge čiji je cilj, u najširem smislu rečeno, promicanje, razvitak i unapređenje pružanja usluga u zdravstvenom turizmu na Kvarneru.


U trenutku osnivanja Klaster je imao 22 člana, u drugu godinu ulazi s 24, ali već početkom 2016.  taj broj bi mogao narasti na trideset članova, budući da je još šest ustanova, odnosno tvrtki, pokazalo interes za učlanjivanje i aktivno sudjelovanje u radu Klastera. Dvije trećine članova su ustanove, odnosno tvrtke koje pružaju zdravstvene usluge, a ostatak čine turistički subjekti te dva fakulteta, Medicinski fakultet u Rijeci i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Ike. Upravo ta sinergija javnih i privatnih ustanova iz tri različita segmenta – zdravstva, turizma te znanosti i edukacije, čine ovaj klaster jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi.


Zdravstvena industrija


– U prvoj godini Klastera radilo se puno na internoj organizaciji, ali usporedo Klaster je počeo ispunjavati i jedan od svojih važnih zadataka – promovirati zdravstveno-turističku ponudu Kvarnera na tržištu, te organizirati stručne skupove kojima bi se promovirala ta ponuda, ali i sama ideja zdravstvenog turizma kao važnog segmenta cjelovitog razvoja regije, kaže dr. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.




– Tijekom ove prve godine u Klasteru smo izabrali klaster menadžera, profesionalca koji je glavni koordinator među članovima i, osim interne organizacije i rješavanja pravnog statusa Klastera, on je dio svojih aktivnosti  usmjerio i na organiziranje promocije. To, istina, nije bio primarni cilj u prvoj godini, međutim otvorio se prostor za to tako da se tijekom godine Klaster predstavio na nekoliko sajmova u Hrvatskoj i u inozemstvu, a ono što je vrlo značajno na tri konferencije u Hrvatskoj – u Zagrebu, Varaždinu i Splitu, te na konferenciju u Berlinu, bili smo pozvani kao predavači da bismo prenijeli svoja iskustva u ovoj jedinstvenoj klasterizaciji, što znači da se ideja uključivanja različitih segmenata pokazala dobrim putem. Osim toga, sudjelovali smo i u organizaciji Foruma o zdravstvenom turizmu u Crikvenici. Mnogi sudionici Foruma koji su došli iz inozemstva došli su upravo zahvaljujući aktivnosti Klastera i naših odlazaka u inozemstvo i povezivanja s agencijama u inozemstvu, čime je taj skup ove godine dobio i novu dimenziju. Naime, osim teorijske razmjene iskustva, u drugom dijelu Foruma organizirali smo tzv. B2B sastanke gdje se direktno davatelji usluga izravno povezuju s agencijama (facilitatorima). Upravo taj dio Foruma organizirao je Klaster i tako započeo ono što bi u konačnici i bio njegov glavni zadatak – povezao tržište s davateljima usluga, pojašnjava dr. Mozetič.


Klaster je zapravo posljedica ideje uobličene kroz Stategiju razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije od 2014. do 2020. i akcijske planove. No, ideja iz županijske Stategije bilo je osnivanje klastera zdravstvene industrije. I naziv same Strategije u sebi sadrži pojam ‘zdravstvene industrije’, koji je, baš kao i pojam ‘zdravstvenog turizma’, relativno nov i još uvijek nedovoljno objašnjenjen u Hrvatskoj.


– Zdravstveni turizam samo je dio zdravstvene industrije. Zdravstvena industrija je puno širi pojam koji obuhvaća i znanost, i istraživanja, i industriju u klasičnom smislu riječi i to prije svega farmaceutsku, zatim biotehnologiju, telemedicinu, liječenje na daljinu, klinička ispitivanja, komunikacijske segmente i informatičku infrastrukturu. U projekte zdravstvene industrije uključene su zdravstvene ustanove i djelatnici, sveučilišta, osiguravatelji, turističke zajednice, hotelijeri, prijevoznici, ugostitelji, gospodarske zajednice… Zdravstvo se smatra industrijom u onom dijelu u kojem nije izravno vezano uz pružanje zdravstvene usluge. Pružanje zdravstvene usluge i usluge zdravstvenog turizma zapravo je samo jedan od segmenata zdravstvene industrije. Formiranjem Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, budući Klaster zdravstvene industrije nije isključen. Naprotiv, to je sljedeći korak.


Pametna specijalizacija


Što zdravstvena industrija, odnosno zdravstveni turizam kao jedan od njezinih segmenata, mogu donijeti određenoj regiji, konkretno Primorsko-goranskoj županiji i ovdašnjem stanovništvu?


– U prvom redu zdravstveni turizam, ako ga prihvatimo kao gospodrsku granu ili, ono što često koristi rektor riječkog Sveučilišta dr. Pero Lučin, »pametnu specijalizaciju« naše regije, može nam sigurno donijeti dodanu vrijednost u kvaliteti življenja u našem kraju, u prvom redu domicilnom stanovništvu, ali i gospodarstvu. Ako organizacijom uspijemo stvoriti proizvode koji donose dodanu vrijednost, osobito u segmentu zdravstva, to znači da će ta dodana vrijednost biti preusmjerena u poboljšavanje kvalitete i pružanja zdravstvene usluge. Tako je i u turističkoj djelatnosti gdje će se dodana vrijednost preusmjeravati u podizanje razine smještajnih kapaciteta. Dodana vrijednost koju donosi zdravstvena industrija i zdravstveni turizam, osim u komercijalnom dijelu, treba biti usmjerena u reinvestiranje u kadrove, prostor i opremu te podizanje kvalitete javnih usluga. Sve to vodi do otvaranja novih radnih mjesta u regiji, a u konačnici i u državi, i sigurno zdravstveni turizam, odnosno zdravstvena industrija, mogu biti zamašnjak cjelokupnog razvoja regije. 


Prije dvije godine u jednom razgovoru ste rekli da je stupanj iskoristivosti zdravstvene industrije i zdravstvenog turizma na Kvarneru između 1 i 1,5 posto u ukupnom zdravstvenom prometu, a da je cilj da taj udio bude 10 do 12 posto. Ima li bilo kakvih pomaka u ove dvije godine?


– Ima pomaka u svakom slučaju. Ako isključimo, što se naše regije tiče, segment pružanja usluga dentalnog turizma koji je definitivno značajan, dio ustanova koje pružaju usluge u zdravstvenom turizmu je svoje kapacitete, odnosno svoje brojke, povećao dvostruko, i tako se njihov udio u ukupnom zdravstvenom prometu povećao na 2,5 do 3 posto. Međutim, ako težimo onim 10 do 12 posto tu još uvijek ima puno slobodnog prostora da svi zajedno djelujemo. Definitivno je međusobna organizacija doprinijela da i broj korisnika usluga iz inozemstva bude veći.


Iako je inicijalna sredstva za Klaster osigurala Primorsko-goranska županija, plan je da Klaster ostvaruje vlastite prihode. Godina dana je možda prekratko vrijeme, ali koliko se, na osnovu tih početnih iskustava, čini ostvarivom ta ideja samoodrživosti.


– Točno, konačni cilj je da Klaster bude samoodrživ i da kroz proizvode koje stvara može imati vlastite izvore financiranja. Prvenstveno su to usluge koje će Klaster u svim segmentima nuditi, dakle, kroz paket usluga transporta, smještaja i pružanja zdravstvene usluge, do edukacijsko-znanstvenih projekata. Međutim, to je put kojem treba temeljita organizacija i zato smo u prvoj godini funkcioniranja, a i dio druge godine će proteći u tome, htjeli posložiti strukturu i način funkcioniranja kako bi upravo što ranije postali samoodrživi. No, vezujem se na primjere i inozemstva, prvenstveno tu mislim na Tursku, Grčku, Njemačku, baltičke zemlje, gdje, i uz sve proizvode koje imaju i nude na tržištu zdravstvenog turizma, postoji segment kojega javni sustav, odnosno država, podupire. Svakako, i članarina je bitan izvor i s povećanjem broj članova i omjeri će se definirati na adekvatan način. No, članarina bi trebala biti samo jedan dio prihoda koji će omogućiti funkcioniranje Klastera.


Korak ispred


Klastere po uzoru na ovaj kvarnerski, sada pokušavaju osnovati i u Zagrebu i u Dalmaciji. Kontaktiraju li vas i pitaju li vas za iskustva, traže li pomoć?


– Mi smo već od polovine prošle godine bili aktivno uključeni i u rad Povjerenstva Odjela za pružanje zdravstvenih usluga u turizmu Ministarstva zdravlja i sudjelovali na sastancima Instituta za turizam koji je radio nacionalnu strategiju i akcijske planove. Pitali su nas za iskustva i sigurno da je konačni cilj da mi budemo jedna u puzzli mozaika klastera zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Naša je velika prednost u ovom trenutku da smo se ranije počeli organizirati i već smo puno toga doveli do razine izvedivosti. Sigurno da smo spremni pomoći i drugima jer nismo dovoljno veliki da možemo biti jedini i tu očekujemo da i dalje sudjelujemo u koordinacijama na način koji je najpovoljniji, ali uz dodatni oprez da nemamo u određenim segmentima dovoljno vremena čekati druge. Mi ćemo ići planiranim putem naprijed. Naravno, i svoja iskustva prenositi dalje.


Konačni cilj Klastera i svih onih koji su sudjelovali u njegovom stvaranju je da Kvarner bude prepoznat kao regija zdravlja. Koliko je on danas prepoznat kao takav?


– Za brendiranje destinacije treba jako puno vremena. Naravno da se mi uvijek pozivamo na tradiciju. Međutim, dio te tradicije nam je vrijeme malo zatamnilo tako da nam treba još dodatno inicijative kako bi i Kvarner bio prepoznat kao destinacija zdravlja, kako bi se prihvatilo da je Kvarner u Hrvatskoj, da je Hrvatska u Europi… Sigurno značajnijih pomaka ima i zahvaljujući aktivnosti Turističke zajednice Kvarnera i aktivnosti Primorsko-goranske županije. Što se tiče segmenta zdravstvenog turizma, mi smo uvijek tu prisutni i to posebno naglašavamo u svim našim prezentacijama koristeći izraz Kvarner i objašnjavamo zašto se tako zovemo i gdje se nalazimo. Na taj način pojam Kvarnera je puno prisutnije nego što je bilo prije. Ova destinacija u današnjim vremenima ima svoju veliku prednost da je još uvijek mirna i blizu svim značajnijim središtima na razini Europe. U svakom slučaju, zdravstveni turizam treba shvatiti vrlo ozbiljno, projektno ga raditi i jedino s povezivanjem i profesionalnošću možemo doći do cilja.