No Impact Man je moj eksperiment u kojem pokušavam istražiti, razviti i prilagoditi način života za sebe i svoju malu obitelj – jednu ženu, jednu bebu i jednog psa – da normalno živimo u New Yorku, a istovremeno ne ostavljamo nikakav utjecaj na okoliš, kaže Colin Beavan
Očekivano, najveći problem »zelenog života« je odustajanje od električne energije
Kako bismo u tome uspjeli, smanjit ćemo stvari koje radimo, a koje štete planetu – proizvodnju smeća ili emisija ugljičnog dioksida, na primjer – i povećati broj stvari koje radimo, a koje pomažu planetu – očistiti obale rijeke Hudson, dati novac u dobrotvorne svrhe ili spašavati morske ptice…
U matematičkim terminima, to bi značilo da bi naš negativni utjecaj, plus naš pozitivni učinak bio jednak nuli, napisao je Beavan na svom blogu kad se upustio u ovaj projekt koji je trebao trajati godinu dana.
Zeleni stil života
U međuvremenu, nastala je jedna knjiga i jedan dokumentarni film posvećen njegovom istraživanju, ali i novi, zeleniji način života koji se od projekta jednog čovjeka i njegove obitelji proširio u ekološki pokret koji svakog dana dobiva nove sudionike.
Princip je jednostavan – riješiti se negativnog utjecaja na okoliš, no on ipak zahtijeva neka odricanja.
Prije svega, ono najlogičnije jest – pronaći prijevozno sredstvo koje ne šteti okolišu. Umjesto automobila, Colin se počeo koristiti biciklom i pješačiti, ali No Impact Project nudi i drugačija rješenja – emisije ugljičnog dioksida u atmosferu mogu se smanjiti korištenjem javnog prijevoza, zajedničkom vožnjom s kolegama na posao (što štedi i novac), vožnjom vlakom umjesto autobusima za duža putovanja…
Sljedeći logičan korak je smanjivanje količine otpada koje se proizvodi, jer većina današnjih materijala može se reciklirati – od papira do plastike – no Colin je otišao i korak dalje.
Platnene pelene
U svom stanu u jednom od njujorških nebodera je postavio posudu za kompostiranje, u kojoj je organski otpad pretvarao u – organsko gnojivo. Malu »žrtvu« podnijelo i njegovo dvogodišnje dijete – umjesto jednokratnih sintetičkih pelena, korištene su one »stare«, platnene, koje je Colin prao bez korištenja kemikalija.
Očekivano, najveći problem »zelenog života« je odustajanje od električne energije.
– Tijekom eksperimenta, isključili smo električnu struju u našem stanu i pospremili sve uređaje osim laptopa i plinske pećnice. Laptop sam napajao pomoću jednog solarnog panela koji sam »prošvercao« na krov kako bih mogao održavati blog, rublje smo prali u kadi, a sušili vješanjem u kupaonici, ispričao je Colin svoja iskustva.
Njegov ekstremni primjer može se i ublažiti – male, a važne uštede su zamjena svih žarulja onim štednim, kupovina aparata iz energetskog A razreda koji najmanje troše, izbjegavanje nepotrebnog korištenja električnih aparata… Jedna od ključnih stvari jest i prehrana – valja izbjegavati hranu koja se prevozi tisućama kilometara do prodajnog mjesta, što loše utječe na okoliš zbog potrošnje energije za prijevoz hrane, ali i na zdravlje ljudi.
Sezonsko voće
– Veliki izazov bio je smanjiti naš »karbonski otisak« i poboljšati kvalitetu našeg unosa hrane. To je značilo smanjiti količinu konzumiranog mesa i povećati količinu sezonskog voća i povrća – sve lokalno uzgojeno, naravno, napisao je Colin Beavan.
Tako zvuče osnove života bez negativnog utjecaja na okoliš – valja smanjiti potrošnju električne energije i korištenje fosilnih goriva, razmisliti o hrani koju konzumiramo, poraditi na otpadu koji stvaramo…
A rezultati takvog života iznenadili su i samog Beavana – u konačnici, osim što je stvorio više pozitivnih nego negativnih utjecaja na Zemlju, shvatio da je su i njegova obitelj i on počeli živjeti sretniji, uravnoteženiji i ugodniji život.
