Kao da smo u nekoj drugoj vremenskoj zoni ili kao da pripadamo nekom drugom klimatskom području. Svejedno nas čekaju brojni poslovi koji će pomoći da se naš vrt do proljeća očuva u najboljem stanju, a i da nas iznenadi pokojom jestivom delicijom ili cvjetnicom koja će nam razvedriti duh
Premda je kalendarski jesen ušla već u svoj drugi mjesec, to se u našim vrtovima baš i ne vidi. Rajčice, patlidžani i paprike još uvijek plodonose, ruže cvjetaju, kao i pelargonije i petunije i sve to zajedno s tipičnim jesenskim cvijećem- krizantemama, pa se čini kao da smo u nekoj drugoj vremenskoj zoni ili kao da pripadamo nekom drugom klimatskom području. Svejedno nas čekaju brojni poslovi koji će pomoći da se naš vrt do proljeća očuva u najboljem stanju, a i da nas iznenadi pokojom jestivom delicijom ili cvjetnicom koja će nam razverditi duh. Dakle, u studenom nas općenito očekuju sljedeći poslovi:
Povrtnjak
Priprema se tlo za sjetvu i sadnju, što podrazumijeva čišćenje prethodnih kultura i prekopavanje, kako bi nam u proljeće bilo lakše pripremiti gredice. Svaki sat proveden u vrtu sada višestruko će nam se isplatiti u proljeće. U toplijim vrtovima neke kulture možemo i sada posijati: bob mahunar, grašak, mrkvu, peršin, češnjak i luk. Druge ćemo još uvijek brati, do duboko u zimu, kao što su brokula, kelj pupčar, kelj i kupus, cvjetača i broskva, a neke bi uskoro bilo dobro pokriti agrilom- folijom koja štiti od smrzavanja, primjerice špinat, blitvu, crveni radić, endiviju, salatu…
Voćnjak
Radovi u voćnjaku sada se svode na održavanje higijene: sakupljanje otpalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje, ispod voćke te uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne dijelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, sa debla i ramenih grana ostruže zahvaćena kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.
Voćke i vinovu lozu treba oprskati fungicidom širokog spektra djelovanja, takozvano plavo prskanje, kojim se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti, koje bi se mogle pojaviti na proljeće.
Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća rak kore kod jabuke i kruške, bakterijska palež jezgričavog voća i bakterijski rak kruške, bakterijska pjegavost oraha i bakterijski rak na ljeski. U vinovoj lozi plavim prskanjem suzbijamo crnu pjegavost.
Stabla moraju biti dobro natopljena, dok sa njih ne počne kapati.
S obzirom na toplu jesen, još nije kasno posijati povrće koje se inače obično sije do kraja listopada, ali pripazite na puževe jer su još uvijek vrlo aktivni. Češnjak, luk, šparoge i kelj mogu se saditi vani, a ostale biljke najbolje je saditi u hladnom plasteniku i presaditi kao mini-biljke par tjedana kasnije. Ako nemate staklenik, sijte ih vani i prekrijte vunom ili perforiranim politenom.
Zimska salata
Neke sorte kao što je »Winter Gem« mogu se sijati tijekom zime sve do siječnja u hladnom plasteniku. Prekrivanje je preporučljivo i za ostale zimske vrste.
Matovilac
Lako ga je uzgajati, jer ne zahtjeva puno svjetla i dobro podnosi niske temperature. Sada posijan može se ubrati prije prosinca, ili sačuvati i duže ako ga prekrijemo agrotekstilom ili zima bude blaga. Dobrim sortama su se pokazale »Verte de Cambrai», »D’Olanda« i »Cavallo«.
Grašak
Ako ga sijete u ovo doba, najbolje je postaviti sjeme na dubinu od 2-3 cm i jednako toliko ih međusobno udaljiti. Sije se u grupama od 3 reda koje su međusobno udaljene oko 30cm. Kako bi ubrzali dozrijevanje, sjemenke se stavljaju na vlažnu kuhinjsku krpu i stavljaju u zemlju kada izbije prvo korijenje.
Bob
Ako bob posijete sada ubrat ćete ga mjesec dana ranije nego da ste ga posijali u travnju. Osim toga, bob sprečava otjecanje hranjivih tvari iz tla, što čini tlo optornijim na narušavanje strukture. Sada će vam bob napredovati i brže, jer nema golubaških mušica (por. Simuliidae). Ako je izložen sunčevoj svjetlosti, te izraste više od 30 cm, poželjno ga je poduprijeti. Dobri jesenski varijeteti su: »Aquadulce Claudia« i »Super Aquadulce«.
Šparoga
Za jesenski uzgoj najbolji su varijeteti: »Ariane«, »Guelph Millenium«, »Pacific 200« i »Purple Pacific«. Istina, dok ne sazriju morat ćemo čekati dvije godine, ali šparoge nije teško uzgojiti, a u kuhinji će biti pravi mali zlatni rudnik.
Češnjak
Njega je jednostavno uzgojiti. Češnjevi se postave na dubinu od 6-7cm na pjeskovitim tlima, a na kompaktnijim tlima dosta pliće (minimalno 3cm od površine). Razmak bi trebao biti oko 30cm između svakog posijanog češnja. Špricanje pripravcima na bazi sumpora pomaže u borbi protiv gljivica. Najbolje su se pokazale sorte »Solen Wight« i »Province«.
Luk, mladi luk i ljutika
Ove povrtnice mogu se saditi i u prosincu ili nakon Božića. Od crvenog luka najbolje se pokazala sorta »Electric«, od žutog »Radar«, a od bijelog »Shakespeare«.
Špinat
Špinat je u zadnje vrijeme vrlo populatno povrće. Ubire se dok je mlado i listovi se ne smiju prekuhati. Varijeteti koji se mogu sijati do kraja listopada su: “Riccio d’Asti i Merlo Nero”. Velika prednost jesenskog sijanja je nemogućnost preuranjenog sazrijevanja.
Kelj
Ako pri sjetvi kelja sjemenke sijemo na razmak od oko 30 cm i kad izbiju na površinu nanesemo još zemlje oko stabiljke, dobro ćemo je zaštititi od hladnoće. U slučaju da se pojavi led, trebalo bi zaštititi biljke. Najčešći nametnici su grlice i golubovi.
Ukrasni vrt
Premda prognoziraju dugu i toplu jesen valja se pobrinuti za zaštitu osjetljivih biljaka u ukrasnom dijelu vrta. Možda ste primijetili da hladnoća obično nastupa u puno jačem obliku za vrijeme punog mjeseca, pa se pripremite. Neke biljke pak, baš zahtijevaju veću zimu kako bi mogle biti posađene, kao što su lukovice, ruže, živa ograda od crnogorice, ukrasno grmlje. ž
Dvogodišnje cvijeće se u kasnu jesen više ne može sijati, ali zato možete posaditi kupljene tratinčice, šeboj, turski karanfil, niski zvončić, potočnicu, maćuhicu… Od lukovica možete odabrati peruniku, ljiljan, šumaricu. šafrane. presličice, sunovrate, visibabe, đurđice, kockavice, pa čak i dekorativni kelj.
