Poruka Trumpu

ZEMLJA KAOSA Nicolas Maduro prijeti da bi Venezuela mogla postati novi Vijetnam: ‘Imat ćete krv na svojim rukama’

Tihomir Ponoš

Reuters

Reuters

Predsjednik Nicolas Maduro upozorio je američkog predsjednika Donalda Trumpa da, u slučaju vojne intervencije u Venezueli, riskira »krv na svojim rukama« i »Vijetnam u Latinskoj Americi«



Venezuela je zemlja dvovlašća, na rubu građanskog rata i strane vojne intervencije. Predsjednik Nicolas Maduro, kojega kao predsjednika priznaje sve manje država, posebno onih koje se svrstavaju u blok zapadno orijentiranih zemalja, nema ništa protiv izvanrednih parlamentarnih izbora kao koraka za izlazak iz krize, ali traži da te izbore raspiše i nadgleda ustavotvorna skupština, dakle tijelo koje je on stvorio nasuprot izabranom parlamentu, i tijelo koje on kontrolira.


Zveckanje oružjem 


Istodobno, niz država članica Europske unije priznao je njegovog suparnika Juana Guaida, 35-godišnjeg predsjednika parlamenta i samoproglašenog predsjednika države, kao privremenog šefa države. Sve se više i bučnije zvecka oružjem i sve se jasnije nagovještava mogućnost inozemne strane intervencije kojom bi bio zbačen Maduro, radikalni ljevičar za vrijeme čije vladavine je Venezuela zapala u katastrofalnu ekonomsku krizu praćenu inflacijom koja se mjeri u milijunima postotaka.


Maduro je za vrijeme vikenda dao dva intervjua u kojima je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa da, u slučaju vojne intervencije u Venezueli, riskira »krv na svojim rukama«. Maduro je kazao Trumpu da bi američka vojna intervencija rezultirala »Vijetnamom u Latinskoj Americi«. Istodobno je odbacio zahtjev niza članica EU-a koje traže hitno raspisivanje izvanrednih predsjedničkih izbora. Trump je, pak, ponovio da ne odbacuje mogućnost vojne intervencije u Venezueli, ali kako sada stvari stoje SAD je za tu intervenciju spreman angažirati oko pet tisuća vojnika, sasvim sigurno nedovoljno da samostalno sruše Madura kojeg, usprkos prebjezima, po svemu sudeći i dalje podržava znatan dio vojske. Osim toga, Maduro je objavio i da su formirane građanske jedinice (zapravo paravojne postrojbe) za obranu režima te da one trenutačno broje oko 50.000 ljudi i pozvao ih je da se priključe vojsci.




U ponedjeljak je deset članica Europske unije priznalo Guaidoa za privremenog predsjednika države, a Rusija, saveznica Madura, baš kao i Kina i Turska, je poručila da se radi o stranom upletanju u unutarnje stvari suverene države. Guaidoa su priznale Španjolska, Velika Britanija, Njemačka ,Francuska, Austrija, Švedska, Danska, Nizozemska, Latvija i Litva. To priznanje je posljedica isteka osmodnevnog ultimatuma koji je EU dao Maduru i kojim je od njega traženo da sazove prijevremene izbore.


Diktatura koje nema 


Maduro je samu ideju sazivanja izbora pod vanjskim pritiskom i pod inozemnim uvjetima za održavanje izbora odbacio kao nedopušteno miješanje u unutarnje stvari jedne države. Guaidoa podržavaju i Sjedinjene Države, Kanada, gotovo sve latinoameričke države (od velikih država iznimka je Meksiko koji se drži po strani i diskretno je na strani Madura). Protivljenje Kremlja međunarodnoj instalaciji Guaidoa kao privremenog predsjednika i detroniziranju Madura jasno je iskazao utjecajni glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina Nikolaj Peskov. Poručio je da priznanje Guaidoa predstavlja strano miješanje u unutarnje stvari suverene države, a Venezuela sama treba riješiti svoje domaće političke probleme. Kremlj na međunarodno priznanje Guaidoa gleda kao »na pokušaje da se ozakoni uzurpacija moći, izravnim i neizravnim miješanjem u unutarnja pitanja Venezuele«, kazao je Peskov i dodao da to »ni na koji način ne pomaže mirnom, učinkovitom i održivom rješenju krize koja potresa Venezuelu«. Slične izjave dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.


U Venezueli se održavaju skupovi zagovornika i Guaidoa i Madura. Tijekom vikenda deseci tisuća protivnika Madura okupili su se na prosvjedima na kojima su tražili njegovo odstupanje s vlasti. Istodobno, Maduro je organizirao skupove desetaka tisuća svojih pristalica na kojima je opoziciji poručio da će, ako želi, imati parlamentarne izbore (ali pod kontrolom Ustavotvorne skupštine) i da u Venezueli nema diktature niti će je ikada biti.


I Hrvatska priznala Guaida


– Snažno osuđujemo kršenje ljudskih prava i vladavine prava te nasilje koje je dovelo do smrti i ozljeđivanja građana te brojnih uhićenja u Venezueli. Ističemo važnost iznalaženja mirnog i demokratskog rješenja u okviru održivog političkog procesa, koji treba uključivati održavanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i Ustavom Venezuele – piše u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.


»Hrvatska podupire demokratski izabrana legitimna tijela Venezuele, Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika, da u skladu s Ustavom u svojstvu privremenog predsjednika provede slobodne, pravedne i demokratske predsjedničke izbore i osigura legitimitet institucija«. Ovom se izjavom i RH pridružila drugim državama članicama EU-a, koje su podržale privremenog predsjednika Guaida.