Donald Trump zadnjih dana furiozno putuje Amerikom i sudjeluje na skupovima podrške republikanskim kandidatima na kongresnim izborima u utorak. Na suprotnoj strani njegov je prethodnik Barack Obama.

Ovo su prvi nacionalni izbori otkako je njujorški milijarder osvojio Bijelu kuću i odredit će tko će upravljati dvama domovima Kongresa do idućih predsjedničkih izbora u studenome 2020. godine.

Prije osam godina Obama je na svojim prvim ‘midterm’ izborima iskusio što znači izgubiti Zastupnički dom. Demokratske kandidate pomeo je konzervativni val pokreta Tea Party. Bilo je to na vrhuncu njegovu nepopularnosti.

Ove je godine umirovljeni predsjednik opet omiljen i najtraženija je osoba za podršku demokatskim kandidatima, ispunjavajući ulogu koju je nekada imao Bill Clinton.

»Ovdje sam zbog jednostavnog razloga, da vas zatražim da glasate«, rekao je Obama u petak navečer u Atlanti, gdje je podržao Stacey Abrams, ženu koja bi mogla postati prvi afroamerička guvernerka Georgie.

»Posljedice apstinencije mogu biti teške jer je Amerika na raskrižju«, rekao je. »Vrijednosti naše zemlje su u pitanju«.

Trumpa nije spomenuo imenom, ali je osudio kampanju potpirivanja straha što Trump u kampanji često čini.

S druge strane, republikanski kandidati aktivno traže Trumpovu potporu jer je i dalje najpopularniji član stranke.

A on je u kampanji gotovo svaki dan već tjednima, nadajući se da može uvjeriti birče koji su za njega glasali prije dvije godine da izađu na birališta i sada.

Suprotno od njegovih prethodnika, Trump prihvaća da su ‘midterm’ izbori o njemu.

U kampanji naglašava dvije teme: dobru gospodarsku situaciju u zemlji i borbu protiv ilegalne imigracije.

»Republikanski Kongres znači više radnih mjesta, a manje kriminala«, kazao je u petak navečer u Indianapolisu.

»Vrlo jednostavno, plavi val (demokratski) jednak je kriminalnom valu. Crveni val (republikanski) jednak je zapošljavanju i sigurnosti«, rekao je Trump.

On je Obamu spomenuo. »Gledao sam ga danas, nije bilo baš puno ljudi na njegovom skupu«.

Poučeni iznenađujućim raspletom predsjedničkih izbora prije dvije godine, mediji i analitičari oprezniji su u prognoziranju rezultata.

Ankete pokazuju da bi demokrati trebali preuzeti Zastupnički dom, čiji se cijeli saziv bira svake dvije godine. Ali od 435 izbornih jedinica, izborna se utrka svodi na njih šezdesetak, ostali su čvrsto u rukama jedne ili druge stranke.

Izbori za Senat su parcijalni. Bira se 35 senatora od njih 100. Izborni kalendar je takav da je većina njih u konzervativnim regijama, što demokratima smanjuje izglede da će preuzeti i gornji kongresni dom.