Svjetski dan oceana

Prvo izvješće o stanju plastičnog otpada: Sredozemno more pretvara se u opasnu plastičnu zamku

P. N.

snimio Jordi Chias

snimio Jordi Chias

Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o upotrebi plastike u Europi te mnogih načina kako plastika utječe na morske ekosustave, izvješće predstavlja iscrpan plan puta hitnih mjera koje institucije, tvrtke i građani moraju poduzeti kako bi spriječili da plastični otpad stigne u more.



ZAGREB – Sredozemno more pretvara se u opasnu plastičnu zamku, s rekordnom razinom onečišćenja od mikroplastike koja prijeti morskim vrstama i ljudskom zdravlju, donosi novo izvješće WWF-a koje je danas objavljeno u mnogim zemljama diljem svijeta.


Povodom Svjetskog dana oceana, alarmantno izvješće WWF-a “Izlaz iz plastične zamke: spašavanje Sredozemlja od plastičnog onečišćenja” ukazuje na dramatične posljedice koje pretjerano korištenje plastike, loše gospodarenje otpadom i masovni turizam imaju na jednu od najposjećenijih regija u svijetu.


Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o upotrebi plastike u Europi te mnogih načina kako plastika utječe na morske ekosustave, izvješće predstavlja iscrpan plan puta hitnih mjera koje institucije, tvrtke i građani moraju poduzeti kako bi spriječili da plastični otpad stigne u more.




“Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima. Problem plastike je također simptom cjelokupnog pada zdravlja Sredozemlja i mora poslužiti kao poziv na konkretnu akciju”, rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana iz WWF Internationala.



Proizvodi od plastike danas čine 95 posto otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama. Većina plastičnog otpada u moru dolazi iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska. Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40 posto.


Veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemna medvjedica. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po kvadratnom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u Sjevernom Tihom oceanu. Ulaskom u prehrambeni lanac, fragmenti mirkoplastike ugrožavaju sve veći broj životinjskih vrsta, kao i ljudi.


“U Europi proizvodimo ogromnu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju “, ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji.



“Ne možemo dopustiti da se Sredozemlje utopi u plastici. Moramo djelovati hitno i unutar cijelog lanca opskrbe kako bismo sačuvali naše more od sveprisutne plastike“, istaknuo je Mosor Prvan.


Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini sredozemnih zemalja, među glavnim su uzrocima plastičnog onečišćenja. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u Europi [1], samo jedna trećina se reciklira; polovica plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završava na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno iznosi samo šest posto potražnje za plastikom u Europi.


WWF poziva vlade, tvrtke i pojedince da usvoje niz mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju i na globalnoj razini.


To uključuje:


– usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100 posto recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030. godine, te nacionalnih zabrana za jednokratne plastične predmete kao što su vrećice.


– poziv tvrtkama da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.


“Plastično onečišćenje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Samo djelujući zajedno možemo osloboditi naše oceane, mora, rijeke, gradove i živote od nepotrebne plastike “, zaključio je Mosor Prvan.